ZAGREB - Predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem primio je u srijedu zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatka Lagumdžiju i s njim razgovarao o suradnji dviju država i pravima Hrvata u BiH, priopćeno je iz ureda predsjednika Sabora. Predsjednik Sabora izrazio je podršku očuvanju stabilnosti, teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH kao i nastavku reformi u toj zemlji. "Želimo uspješan nastavak euroatlantskih integracija. U tom smislu Hrvatska pruža, te želi i dalje pružati podršku u prenošenju stečenih znanja i iskustava u pristupnom procesu", kazao je Šprem. Ukazao je na važnost provedbe opsežne reforme izbornog zakonodavstva u BiH kojom bi se poboljšala prava Hrvata, ali je i naglasio interes Hrvatske da Hrvati svoj položaj u BiH afirmiraju kroz europske vrijednosti. "U tom smislu predlažem osnivanje Centra za euro-atlantske integracije u Mostaru koji bi se usredotočio na edukaciju i prijenos znanja i iskustava iz euroatlantskih procesa, informiranje građana o Europskoj uniji i NATO-u te na pitanja izgradnje državnih institucija", rekao je, prema priopćenju. Izrazio je želju Hrvatske da riješi otvorena pitanja s BiH i podržao intenziviranje parlamentarne suradnje. "Hrvatska je strateški partner i neka vrsta lokomotive za Bosnu i Hercegovinu. Za nas je izuzetno važno da ste uspješno ostvarili sve uvjete za članstvo u Europskoj uniji", kazao je Lagumdžija, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, i dodao kako BiH ne želi da zbog ulaska Hrvatske u EU dođe do udaljavanja u bilateralnim odnosima. "Zato godinu pred nama trebamo dobro iskoristiti. Imamo puno otvorenih pitanja koja su dugo na dnevnom redu. Vrijeme je da se okrenemo suradnji koja će stvoriti pozitivnu energiju", smatra zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova BiH.
ZAGREB - Iduća sjednica Zajedničkog parlamentarnog odbora Republika Hrvatska-EU održat će se početkom svibnja, a saborski zastupnici i europarlamentaci raspravljat će o napretku Hrvatske u ispunjavanju mjerila za članstvo i gospodarskim temama, najavljeno je u srijedu na sjednici izaslanstva Hrvatskog sabora u Zajedničkom odboru. Monitoring nad ključnim poglavljima 23. Pravosuđe i temeljna prava, 24. Pravda, sloboda i sigurnost i 8. Tržišno natjecanje, situacija u jugoistočnoj Europi, gospodarsko stanje u Hrvatskoj i Uniji te europski fiskalni pakt bit će teme 15. sastanka odbora koji će se 2. i 3. svibnja održati u Zagrebu. Do pristupanja Hrvatske u članstvo 1. srpnja iduće godine, odnosno isteka statusa promatrača, trebalo bi se održati još tri sastanka Zajedničkog odbora, izvijestio je predsjednik hrvatskog izaslanstva Andrej Plenković koji se nedavno susreo s voditeljem izaslanstva Europskog parlamenta Gunnarom Hokmarkom. Na dvodnevni sastanak će, prema temama dnevnog reda, biti pozvano nekoliko ministara, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić te ministar financija Slavko Linić, najavljeno je na sjednici. Zajednički parlamentarni odbor RH - EU, kao oblik suradnje i političkog dijaloga Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta, uspostavljen je 10. ožujka 2004. odlukom Europskog parlamenta.
SARAJEVO - Bosanskohercegovački ogranak međunarodne organizacije Transparency International (TI) koja se bori protiv korupcije upozorio je u srijedu kako vladajuća većina u BiH pokušava provesti izmjene zakona o sprječavanju sukoba interesa koje bi ga učinile potpuno besmislenim i time otvorile nov prostor jačanju korupcije u toj zemlji. TI za BiH objavio je kako je parlamentu BiH upućen na razmatranje prijedlog izmjena zakona o sprječavanju sukoba interesa kojima bi se izbjegla njegova primjena na savjetnike izabranih dužnosnika, a krug bliskih srodnika tih dužnosnika koje bi zakon tretirao pokušava se svesti na najužu obitelj. "To predstavlja najgrublji pokušaj uništavanja zakonskih rješenja i čini ih potpuno bespredmetnim", stajalište je ogranka TI za BiH. Postojeći zakon koji regulira sukob interesa zabranjuje izabranim dužnosnicima izravno ili neizravno poslovanje značajnije vrijednosti s tvrtkama u državnom vlasništvu, a ista zabrana odnosi se i na članove njihovih obitelji.
MOGADIŠU - Eksplozija u obnovljenom kazalištu u Mogadišu, glavnome gradu Somalije, usmrtila je u srijedu najmanje šest osoba, a deset je ranjenih u napadu islamističke milicije Al Šabab tijekom državne proslave kojoj su nazočili premijer i članovi vlade te predstavnici mirovnih snaga Afričke unije (AMISOM). "Dosad je šest osoba ubijeno, a deset je ranjenih, uglavnom civila. Premijer je govorio u kazalištu kada je izbila eksplozija, no on nije ozlijeđen", rekao je Prosper Hakizimana iz AMISOM-a. Među ranjenima su dvojica ministara i parlamentarni zastupnik, rekao je dežurni bolnički liječnik. Somalsko Narodno kazalište ponovno je otvoreno 19. ožujka prvi put u 20 godina, što je vlada opisala kao prekretnicu u zemlji poharanoj ratom koja odsad postaje sigurnija. No pobunjenička milicija Šabab, koja se povukla iz prijestolnice u kolovozu, ali nastavlja napadati ciljeve bombama i samoubilačkim napadima, preuzela je odogovornost za eksploziju. "Mi smo preuzeli odovornost za napad u kazalištu. Ciljali smo nevjernike ministre i zastupnike i danas je bilo žrtava", rekao je za Reuters šeik Abdiasis Abu Musab. Pošto je 14. ožujka bombaš samoubojica napao predsjdničku palaču, Al Šabab je najavi nove eksplozije i bombaše.
PARIZ - Francuska je u srijedu upozorila da zaposjedanje sjevera Malija od tuareških pobunjenika ide u prilog lokalnim ćelijama al-Kaida i zatražila od susjeda, uključujući Alžir, da učine više na suzbijanju te prijetnje. "Pribojavamo se da će u ovom stanju meteža Al Kaida islamskog Magreba (AQIM) iskoristiti situaciju da proširi svoj djelokrug i osnaži terorističku prijetnju", rekao je glasnogovornik francuskog ministarstva vanjskih poslova Bernard Valero. Tuareška pobunjenička skupina MNLA je rekla da sada nadzire tri važna grada u pustinjskom području Malija, Kidal, Gao i Timbuktu, i naglasila da nema namjeru ići dalje. Vlada, međutim, zabrinutost zbog uloge lokalne islamističke skupine Ansar Dine koja želi nametnuti islamski zakon u cijelom Maliju. Mali, dugo vremena jedna od najstabilnijih demokracija zapadne Afrike, našao se u krizi nakon državnog udara 22. ožujka koji je ohrabrio tuareška plemena u njihovim nastojanjima da na sjeveru države uspostave svoju domovinu. Njima su se pridružili islamisti koji u cijeloj državi žele uvesti šerijatski zakon te zapadnoafričke militantne skupine poput nigerijskog Boko Harama. AQIM je uglavnom samostalno krilo s nekoliko stotina pripadnika nastalo iz salafitskog alžirskog pokreta 2007. "Naši strahovi su temeljeni na endemskoj nazočnosti AQIM-a u regiji i vezama između AQIM-a i Ansar Dine", rekao je Valero.
BERLIN - Njemački nobelovac Guenter Grass napao je u srijedu Izrael kao prijetnju svjetskom miru i kazao da toj državi ne smije biti dopušteno da napadne Iran u pjesmi koju su jedne njemačke novine proglasile antisemitskom. Grass (84), iskusni ljevičarski aktivist i kritičar zapadnih vojnih intervencija poput one u Iraku, također je osudio njemačku prodaju oružja Izraelu u pjesmi pod naslovom "Što se mora izreći" objavljenoj u srijedu u nekoliko novina u Njemačkoj te u New York Timesu i talijanskoj Repubblici. Njegove riječi doživjele su u Njemačkoj, u kojoj je svaka snažnija osuda Izraela i dalje tabu, kritiku. Agencija Reuters podsjeća da se Grassov vlastiti moralni integritet nikad nije do kraja oporavio nakon njegova priznanja 2006. da je služio u Waffen SS. "Zašto sada kažem/ .. da nuklearna sila Izrael/ ugrožava ionako krhki svjetski mir?/ Zato što se to mora reći/ jer je sutra možda prekasno za to", napisao je Grass u pjesmi objavljenoj i u listu Suddeutsche Zeitung. "Također zbog toga što mi Nijemci, već ionako opterećeni,/ možemo postati sudionici u zločinu koji je predvidiv", napisao je dodajući da nacistička prošlost Njemačke i holokaust ne mogu biti izlika za šutnju o sadašnjim izraelskim nuklearnim kapacitetima. "Neću šutjeti/ zato što hipokrizije Zapada/ svjestan sam", napisao je dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1999.
JERUZALEM - Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u srijedu je najavio namjeru o legaliziranju triju židovskih naselja na Zapadnoj Obali, gdje žive Palestinci, koju Izrael kontrolira od 1967. otkad ju je okupirao. "U skoroj ću budućnosti ministru obrane Ehudu Baraku preporučiti legalizaciju naselja u Bruhinu, Sansani i REhalimu", stoji u priopćenju izraelskog premijera. Netanyahu je tijekom tjednog sastanka Vijeća ministara izjavio da će od vladina pravnog savjetnika tražiti da "pronađe rješenje" kako četvrt Ulpana u blizini grada Ramale ne bi bio srušen. Stajalište međunarodne zajednice je da su sva izraelska naselja na Zapadnoj Obali ilegalna, bez obzira na stajalište izraelskih vlasti o njima. Na Zapadnoj obali živi više od 340.000 Izraelaca. Palestinci žele da Zapadna Obala postane dijelom njihove buduće države.
JERUZALEM - Izraelska policija je u srijedu iselila židovske naseljenike iz zgrade u središtu Hebrona, grada na Zapadnoj obali koji je često točka sukoba Židova i Palestinaca, za koju tvrde da su je kupili od Palestinca. Nazočnost 15-ro naseljenika u dvokatnoj zgradi uzrokovala je podjele u većinski desnoj vladi premijera Benjamina Netyanahua u kojoj je ministar obrane Ehud Barak, predstavnik političkog centra, tražio iseljenje. Netanyahu je od Baraka tražio da naseljenicima da više vremena kako bi mogli iznijeti pravne dokaze vlasništva nad zgradom oko koje su spor pokrenule palestinske vlasti. Dužnosnici ministarstva obrane su, međutim, rekli da su naseljenici ušli u zgradu bez odobrenja izraelskih sigurnosnih službi u posebice osjetljivom području okupirane Zapadne obale. U izjavi Barakova ureda nekoliko sati prije iseljenja kaže se da vlada ima obvezu provoditi "vladavinu prava". Glasnogovornik izraelske policije Micky Rosenfeld je rekao da su policija i paravojna granična policija proveli iseljenje u skladu s odlukom vlade. Nije bilo nasilja.