"Najgore je prošlo, ali rizici ostaju. Ključni pokazatelji kao što su inflacija, tekući račun platne bilance i ponajprije proračunski manjkovi redom su bolji od, primjerice, onih u Sjedinjenim Državama. Povjerenje ulagača se vraća i ECB već tjednima nije morala poduzimati akcije potpore u vidu otkupa obveznica. Na potezu su sada vlade. One moraju učiniti eurozonu trajno otpornom na krizu", kazao je Draghi u intervjuu za njemački dnevnik Bild.
Guverner talijanske banke koji je čelno mjesto u ECB-u preuzeo u studenome prošle godine branio je nedavne bančine injekcije u iznosu većem od 1.000 milijardi eura u europski bankovni sustav, za koje su neki kritičari, među kojima i čelnik njemačke središnje banke Bundesbank Jens Weidmann, upozorili da bi mogle potaknuti inflaciju u eurozoni.
"Naravno da postoje rizici i nepoželjni učinci ako koristite tako snažan instrument kao što su jeftini zajmovi u iznosu većem od 1.000 milijardi eura", kazao je Draghi.
Ustrajao je, međutim, na tvrdnji da je situacija prošle jeseni bila stvarno kritična.
"Moglo je doći do opasne nestašice kredita koja bi dovela do propasti kompanija. Morali smo to spriječiti", kazao je Draghi za najtiražniji njemački dnevnik.
Čelnik ECB-a umanjio je percipirane napetosti između njega i čelnika njemačke središnje banke. "Profesionalno i osobno nas dvojica se jako dobro slažemo. Naše razlike u mišljenjima su preuveličane", kazao je u intervjuu za Bild.