Okrugli stol Zbor je organizirao potaknut stručnom ekspertizom koju je na Plitvičkim jezerima provelo Hrvatsko geološko društvo (HGD) i pritom utvrdilo da je u tom nacionalnom parka između 3. Koranskog slapa i Sastavaka zabilježeno ukupno 24 prokopa sedrenih barijera na deset točaka.
Krešimir Ilić iz inspekcije Ministarstva zaštite okoliša i prirode potvrdio je da su inspektori zaštite prirode obišli teren, utvrdili devastacije te da su radovi počinjeni ljudskom rukom.
Naglasio je i kako je inspekcijska služba svojim nadzorom na terenu utvrdila da su radovi izvođeni bez dopuštenja Uprave za zaštitu prirode čime je prekršen Zakon o zaštiti prirode te kako je već to dovoljan temelj za podizanje optužnog prijedloga i za sankcioniranje odgovornih osoba unutar Javne ustanove Nacionalnog parka Plitvička jezera te rekao da je inspekcija u nadzorima prikupila i njihove izjave.
Stručna voditeljica Javne ustanove Nacionalnog parka Plitvička jezera Antonija Dujmović izjavila je kako su na Plitvičkim jezerima počele promjene u kanjonu Korane 2008. i 2009. kad je zbog leda, snijega i velike vode došlo do loma barijera. "Dakle, jedan veliki utjecaj na to je imala priroda, a je li netko drugi intervenirao mi to ne možemo sada znati, ali ja odgovorno tvrdim da to nisu naši djelatnici", izjavila je.
Anđelko Novosel iz HGD-a naveo je da su u Nacionalnom parku Plitvička jezera utvrdili devastaciju sedrenih barijera nakon što su 1. studenog prošle godine o tome zaprimili anonimnu dojavu.
"Rezultati pregleda pokazali su da je između 3. Koranskog slapa i Sastavaka zabilježeno ukupno 24 prokopa sedrenih barijera na 10 točaka. Na 17 retencija prokopima su snižene razine vode od 0,2 do 0,5 metara. Na sedam barijera prokopani su duboki usjeci radi čega su jezera u potpunosti ostala bez vode. Duž nižih poprečnih kota isušenih jezera formirala se matica Korana s rukavcima. Prirodni vodostaj poremećen je i snižen na cijeloj duljini promatranog područja", istaknuo je i kazao kako se radi o vrlo teškoj devastaciji geološke baštine Republike Hrvatske.
Plitvička jezera proglašena su nacionalnim parkom 8. travnja 1949. radi jedinstvenog kaskadnog sustava od 16 velikih i niza manjih jezera koji je nastao neujednačenim i relativno brzim rastom sedrenih barijera. Prirodne vrijednosti Plitvica prepoznate su i na svjetskoj razini radi čega su 1979. uvrštene na listu svjetske kulturne i prirodne baštine UNESCO-a. Od tada pa do danas Plitvice uživaju ugled svjetskog geomorfološkog i hidrogeološkog krškog fenomena koji privlači svake godine do milijun posjetitelja.