ZAGREB - Državne potpore u Republici Hrvatskoj u 2010. godini iznosile su 9,4 milijardi kuna, što je rast od 8 posto u odnosu na 2009. godinu, navodi se u Godišnjem izvješću o državnim potporama, o kojem danas raspravljaju zastupnici u Hrvatskom saboru. Udio potpora u BDP-u bio je 2,8 posto, što u odnosu na 2009. godinu, kada je taj udio iznosio 2,6 posto, predstavlja povećanje od oko 8 posto. Udio potpora u rashodima države iznosio je 2010. godine 7,8 posto i povećan je za 6 posto u odnosu na 2009. godinu. Istodobno, prosječni iznos državne potpore po zaposlenom je s oko 6.000 kuna, koliko je iznosio 2009. godine u 2010. godini povećan na oko 6.800 kuna. Prema tim podacima, svaki je stanovnik Hrvatske za državne potpore u 2010. godini izdvojio 2.132 kune.U strukturi potpora i nadalje prevladavaju sektorske potpore na koje se odnosi 44,2 posto ili 4,1 milijarde kuna od ukupno dodijeljenih potpora. Državne potpore za poljoprivredu i ribarstvo iznosile su 4 milijarde kuna te one čine 42,7 posto ukupno dodijeljenih potpora u 2010. godini. Horizontalne potpore u strukturi ukupnih potpora čine 13,1 posto. U te je ciljeve uloženo 1,2 milijarda kuna. Dakle, državne potpore za horizontalne ciljeve - istraživanje i razvoj, zapošljavanje, malim i srednjim poduzetnicima, za zaštitu okoliša, usavršavanje i slično, uključivo regionalne potpore i potpore koje dodjeljuju jedinice lokalne i područne samouprave unazad tri godine stagniraju na iznosu od nešto više od milijardu kuna godišnje i rastu minimalnim stopama. Tako je u 2010. godini u odnosu na godinu ranije porast ukupnih izdvajanja za horizontalne ciljeve iznosio tri posto.
ZAGREB - Klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru danas su u raspravi o godišnjem izvješću o državnim potporama za 2010. Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja isticali kako bi trebalo propitati koriste li se potpore na zakonit način ili se rasipaju te više novca usmjeriti u razvoj. "Potpore ne smiju biti politički transfer ili smokvin list za tržišni neuspjeh kakve one danas uglavnom jesu", ustvrdio je Davor Bernaradić (SDP). Naveo je i da je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, kada je o potporama riječ, imala pedagošku, a država nikakvu ulogu i to se, dodaje, mora popraviti, a napomenuo je i da je državnim potporama obuhvaćeno 7,8 posto rashoda proračuna. "U EU se izdvaja 18 posto potpora za istraživanje i razvoj, a mi smo tu šest puta lošiji", navodi Bernardić i dodaje da se to mora barem dijelom preokrenuti. Jer, ako sve pojedete za ručak, za večeru nemate ništa, a bez energije se ne može, kazao je Bernardić. Smatra i da se ne smije izgubiti brodogradnja, koja nas prati kroz povijest, jer kad jednom izgubimo graditelje i znanja, to se teško može nadoknaditi. Đuro Popijač (HDZ) ističe kako je briga hrvatske države usmjerena prema poljoprivrednom sektoru i ribarstvu bila stalna i neupitna, a to, dodaje, pokazuje i ovo izvješće. Popijač smatra da je provođenje sustava državnih potpora važno zbog osiguranja jednakih uvjeta na tržištu svim poduzetnicima. U EU države članice su za potpore izdvojile oko 0,6 posto BDP-a ili 73,7 milijardi eura što je važno kako bismo shvatili da i sama EU izdašno pomaže svoje gospodarske sektore, rekao je. Damir Kajin (IDS) je upozorio da svaki zaposleni u Hrvatskoj izdvaja 6.800 kuna za potpore, a svaki građanin Hrvatske 2.132 kune. "Zato bi svi trebali biti zainteresirani kako se potpore troše", dodao je. Naveo je da potpore, osim poljoprivrednika, dobivaju i u HŽ-u, Croatia Airlinesu, Jadroliniji, brodogradnji, HRT-u, ali da su u poljoprivredi potpore najveće. Unatoč tome, monopolisti bivaju jači, a seljaci slabiji i nastavit će se propadanje farmi. Na Kajinovu tvrdnju da je Agrokor povukao 153 milijuna kuna potpora, HDSSB-ov Boro Grubišić je rekao da je taj iznos i puno veći. Hrvatski laburist Mladen Novak smatra da treba povesti računa o tome kako se potpore troše. "Ako netko dobiva državne potpore i tako ih rasipa trebalo bi povesti računa o zakonitosti poslovanja", kazao je Novak.
ZAGREB - Svaki zločin je zločin i mora se kazniti, a važno je odvojiti politiku od suđenja za ratne zločine, istaknuo je danas predsjednik Republike Ivo Josipović govoreći na okruglom stolu o nužnosti učinkovitijeg procesuiranja ratnih zločina jačanjem regionalne suradnje i procesuiranjem zapovjedno odgovornih osoba. Zakon o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije, nije dobar jer politika odlučuje o procesuiranju ratnih zločina, a ne štiti branitelje onemogućujući im da se brane, rekao je Josipović i ocijenio kako je taj zakon neustavan. Naveo je pritom slučajeve bivše ravnateljice vukovarske bolnice Vesne Bosanac i vukovarskog branitelja Tihomira Purde koji su imali neugodnosti zbog netransparentnih postupaka. Također je rekao da je vrlo važno razlikovati ratne zločine od kaznenih djela obuhvaćenih Zakonom o oprostu, a Hrvatska je pokazala da to želi razlikovati. Ulazimo u novu fazu odnosa prema ratnim zločinima u kojoj trebaju otpasti svi oni postupci u kojima nema elemenata ratnog zločina, ali i obuhvatiti sve osnovano sumnjive, dodao je Predsjednik. Učinjeni su značajni pomaci i nužno je dalje raditi na učinkovitijem procesuiranju ratnih zločina kao preduvjetu mira i pravednosti na ovom području, naglasio je. Odgovornost pojedinca za ratne zločine ne utječe na pravedni i obrambeni karakter Domovinskog rata, istaknuo je Josipović i dodao da osobno nikad neće dati pomilovanje počiniteljima najtežih kaznenih djela, pa tako i za ratni zločin. Napomenuo je da Međunarodni kazneni sud prijevremeno otpušta počinitelje raznih zločina, a da to čine i neki domaći sudovi za ratne zločine. Takav oblik, kako je rekao "podrške" počiniteljima ratnih zločina treba biti krajnje restriktivan. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić ocijenio je, odgovarajući na upit novinara, da je Zakon o ništetnosti ugrozio suradnju sa susjednim zemljama u procesuiranju ratnih zločina, ali ju nije doveo u pitanje. Suradnja na temelju sporazuma državnih odvjetništava u regiji se i dalje nastavlja kroz dnevne kontakte i razmjenu informacija u različitim predmetima ratnih zločina bez obzira u kojoj se državi vode, rekao je Bajić novinarima u stanci skupa. Šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren istaknuo je kako je Hrvatska pokazala znatan napredak u procesuiranju ratnih zločina, a time i neovisnosti hrvatskog pravosuđa, što je, rekao je, i prepoznato. Pohvalio je ustrojavanje specijaliziranih sudova za ratne zločine te dodao da Europska unija kroz monitoring nadgleda ispunjava li Hrvatska preuzete obveze iz pristupnih pregovora. Ratni zločin protiv civila i čovječnosti treba biti kažnjen bez obzira tko je počinitelj, naglasio je Vandoren. Također je pohvalio aktivnosti nevladinih organizacija i njihov doprinos u procesuiranju ratnih zločina u protekle tri godine.
ZADAR - Svjedočenjem liječnika zadarske Opće bolnice koji su bili u službi u noći kad se dogodila kornatska tragedija i koji su se pobrinuli za dovezene vatrogasce danas je na Županijskome sudu u Zadru nastavljeno suđenje bivšemu šibensko-kninskom županijskom vatrogasnom zapovjedniku Draženu Slavici, otpuženom za pogibiju 12 vatrogasaca u kolovozu 2007. Svjedočili su liječnici Tihomir Dunatov, Marin Labar, Domagoj Morović i Ivan Rakvin, koji su rekli kako su 30. kolovoza oko 20 sati primili poziv da se pripreme kako bi prihvatili teško ozlijeđene vatrogasce u požaru u Kornatu. Kazali su da su u bolnicu dovezena sedmorica vatrogasaca.
"Nakon primarne obrade na odjelu kirurgije, njih petorica tijekom iste noći prevezena su u Zagreb, a dvojica su prevezena sljedeće jutro u Split. Tko će u koji klinički centar, odlučilo se prema stanju pacijenta", rekao je dr. Tihomir Dunatov, koji je te kobne večeri bio voditelj kirurške službe zadarske Opće bolnice, ali nije znao koji je liječnik razgovarao s kojim kliničkim centrom. Dr. Marin Labar istaknuo je kako su svi dovezeni vatrogasci bili teško opečeni, dehidrirani i tražili su vode. Rekao je da mu je taj prizor bio jedan od najužasnijih koji je u životu vidio. Ispričao je kako su s pacijenata skinuli svu odjeću i stavili u zasebne vreće, a posebno ga je zaprepastilo što po osobne stvari vatrogasaca nitko nije došao danima. "U takvim situacijama, bilo da se radi o prometnoj nesreći ili bilo čemu što zahtijeva vještačenje, mi smo dužni sve osobne stvari i svu odjeću spakirati i pripremiti da ih preuzmu ovlaštene osobe kako bi se popisale i poslale dalje na vještačenje", rekao je dr. Labar. Liječnici Domagoj Morović i Ivan Rakvin svjedočili su o svojim razgovorima s Franom Lučićem, jedinim preživjelim vatrogascem. Morović je rekao kako mu je Lučić ispričao da su gasili požar na Kornatu, da su bježali od vatre, ali ih je ona sustigla i prešla preko njih. Dr. Rakvin je kazao da ga je Lučić samo pitao za kolege i njihovo stanje. Suđenje se nastavlja 28. ožujka, kada će svjedočiti istražni suci Igor Ninić i Branko Ivić.
ZAGREB - Ministarstvo kulture raspisalo je natječaj za "Nagradu Vladimir Nazor" za 2011., koja se dodjeljuje za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma. Prijedloge za dodjelu nagrade mogu davati ustanove, tvrtke i druge organizacije i institucije, strukovne udruge te građani i njihove udruge, kao i pojedini kulturni stvaraoci i djelatnici, a rok za prijavu je 16. travnja, objavilo je Ministarstvo na svojim web stranicama. Pojedincu ili grupi umjetnika za zajednička umjetnička ostvarenja dodjeljuje se godišnja nagrada za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom prošle godine. Dodjeljuje se i nagrada za životno djelo istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojemu su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. U prijedlozima se treba navesti tijek rada i opis umjetničkog ostvarenja koje se predlaže za Nagradu, područje za koje se predlaže Nagrada, temeljito obrazloženje Nagrade za životno djelo i osam primjeraka knjiga za područje književnosti.
ZAGREB - Zagrebački nadbiskup i moderator međubiskupijskih sudova kardinal Josip Bozanić izjavio je danas na otvaranju sudske godine 2012. kako je služba u Crkvi sudaca, promicatelja pravde, branitelja veze, kancelara, bilježnika, sudskih stručnjaka i tumača najčešće usmjerena prema sakramentu ženidbe i obitelji kao najsvetijoj ustanovi zdravoga društva. Pozvao je na molitvu za zaručnike kako bi bili otvoreni riječima pouke i poticaja te da prije vjenčanja životnim svjedočanstvom pokažu kako je moguće bezrezervno ljubiti poput Krista. Ocijenio je kako se pojavljuje opća kriza bračnih i obiteljskih vrjednota, pogrješno shvaćanje slobode, odbijanje preuzimanja obveza, slobodno poimanje spolnosti koja se tek općenito veže uz ljubav i vjernost te unatoč tomu ohrabruje činjenica da ima mladića i djevojaka koji upravo u tom razdoblju rastu u međusobnoj odgovornosti i ljubavi, žive sakramentalnim životom te razmišljaju o Božjem pozivu na život u braku. Istaknuo je kako se povećava broj onih koji ne poznaju, ili koji odbacuju bogatstvo ženidbe te sumnjaju ili odbacuju dobra i vrijednosti koje iz nje proizlaze. "Širi se kultura ili mentalitet nepovjerenja u obitelj kao neophodne vrijednosti za ženidbene drugove, djecu i društvo", rekao jekardinal Bozanić pozvavši na svjesnost da je ženidba, koja ima svoj izvor u Bogu stvoritelju, za katolike sakrament . Naglasio je kako su ženidba i brak od najveće važnosti za osobe koje ženidbu sklapaju ali i za opće dobro civilnoga društva i Crkve.
ZAGREB - Zdravko Pevec, bivši vlasnik tvrtke "Pevec", tužio je državu od koje u parnici na bjelovarskome Općinskom sudu traži 550 milijuna kuna naknade štete koja mu je, tvrdi, prouzročena u nepotrebnom stečajnom postupku. Pevecova odvjetnica Silvana Smodlaka-Vraneković potvrdila je za Hinu da je tužba protiv države podignuta u veljači te da je prvo ročište zakazano za 11. travnja. Objasnila je da je riječ o tužbi za naknadu štete na temelju više osnova, među ostalima i zbog neisplaćene dobiti tvrtke te ulaganja njegove obitelji koja svoje tražbine nije naplatila iz stečajne mase. Rekla je da je Zdravko Pevec svoje tražbine pokušao ostvariti tijekom stečajnog postupka, za koji smatra da je bio nepotreban, no - kako mu je priznat samo status zaposlenika - iz stečajne mase zajedno s obitelji dobio je 830.000 kuna na ime plaća. Ostale tražbine odbijene su kao zakašnjele, no odvjetnica tvrdi kako Pevec nije niti mogao pravodobno podnijeti svoje zahtjeve jer je tjedan dana prije isteka roka u lipnju 2010. pritvoren. Poslije njegove zahtjeve bjelovarski Trgovački sud nije prihvatio pa sada kroz parnični postupak pokušava ostvariti svoja prava, objasnila je odvjetnica. Pevec je u međuvremenu zbog navodnih nepravilnosti u stečajnom postupku podnio i kaznene prijave protiv stečajnih upravitelja, a protiv sudskih odluka kojima su mu odbačeni zahtjevi, namjerava podnijeti i ustavnu tužbu. Osim toga, namjerava zaštititi i brand Pevec te zatražiti da se o njegovu trošku ponovi revizija poslovanja tvrtke i stečaja, za koji tvrdi da nije bilo potrebe i uvjeta.
ZAGREB - Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF pozvala je danas hrvatske građane da se pridruže svjetskoj volonterskoj akciji "Sat za planet Zemlju" te ugase svjetla u kućanstvima i tvrtkama 31. ožujka u 20,30 sati. "Od Times Squarea do Dubrovačkih zidina, Bruneja do Litve, od najvišeg nebodera na planetu do inuitskog iglua, gaseći svjetla 31. ožujka svijet će još jednom proslaviti najveću ekološku svjetsku volontersku akciju - 'Sat za planet Zemlju'", ističe u priopćenju WWF. Prošle je godine u toj akciji, čiji je cilj ukazati na opasnosti s kojima se naš planet suočava zbog klimatskih promjena, sudjelovao 5251 grad u 135 zemalja svijeta, na svih sedam kontinenata. Uz moto "Izazovi svijet da spasi planet", ove je godine osmišljena i dodatna kampanja naziva "Ja hoću! A ti?", a riječ je o postavljanju izazova kojim pojedinci potiču prijatelje, kolege i susjede da u akciji očuvanja planeta djeluju i više od jednog sata. WWF navodi primjer 70-godišnjeg predsjednika Fiđija Epelija Nailatikaua koji je objavio da će hodati 30 kilometara kako bi podignuo svijest o klimatskim problemima.
ZAGREB - Hrvatska narodna stranka - stranka liberalnih demokrata Zagreba (HNS) ocijenila je da grad godinu dana prije lokalnih izbora ne funkcionira kako bi trebao te da postoji blokada između gradonačelnika, Gradske skupštine i Zagrebačkoga holdinga, a iznio je nekoliko prijedloga koji bi trebali pokrenuti razvoj grada. Predsjednik zagrebačkoga HNS-a Dragan Kovačević rekao je na današnjoj konferenciji za novinare da bez razvoja Zagreba nema ni razvoja Republike Hrvatske. Dodao je kako HNS predlaže ustroj svojevrsnog arbitražnog vijeća koje bi razriješilo prijepore između izvršne vlasti, Gradske skupštine i Zagrebačkoga holdinga. To arbitražno vijeće bilo bi ustrojeno od uglednih i stručnih ljudi u Zagrebu i trebalo bi izgladiti sve prijepore na odnosu gradonačelnik, Zagrebački holding i Gradska skupština, istaknuo je. Na novinarsko pitanje zna li koliko je Zagrebački holding "u minusu" i koliki su njegovi dugovi, Kovačević je odgovorio da zna, ali ne želi otkriti dok to poduzeće ne prođe reviziju. Kovačević je pozvao grad da podupre razvojne projekte na državnoj razini planirane u Zagrebu kao što je, primjerice, projekt "Grad na Savi". Također je pozvao grad Zagreb da ne opstruira taj projekt, nego da ga podupre.
ZAGREB - Zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević primila je, u ime gradonačelnika Milana Bandića, predstavnike navijačke skupine Bad Blue Boys (BBB), u vezi s njihovim zahtjevom za odobrenjem povorke navijača koja bi uoči maksimirskog derbija Dinamo – Hajduk 17. ožujka, išla od Trga bana Jelačića do Stadiona, priopćeno je danas iz ureda gradonačelnika. U priopćenju je istaknuto da će grad izdati odobrenje, a organizatori (BBB-ovci) će se pobrinuti da povorka, u kojoj se očekuje do 2500 sudionika i koja se događa u okviru obilježavanja 26 godina njihova postojanja, protekne mirno i dostojanstveno, te jamče da će poduzeti sve potrebne organizacijske mjere za sigurnost građana i imovine. U ime Kluba navijača Dinama, sastanku u Gradskoj upravi prisustvovali su predsjednik Udruge navijača Danijel Hrnjak, tajnik Udruge navijača Nikola Majpruz i član Danko Karabej.
ZAGREB - Prema statističkim podatcima svakih osam dana u Hrvatskoj se jednom dijetetu dijagnosticira tumor u mozgu, što nije mali broj, istaknuto je na današnjoj prezentaciji "Operacijsko liječenja tumora mozga u djece - dječja neurokirurgija u Klaićevoj", održanoj u Klinici za dječje bolesti Zagreb. Na prezentaciji koju je održao neurokirurg dr. Miroslav Gjurašin iz Klaićeve bolnice, prikazani su aspekti neurokirurškog liječenja djece oboljele od tumora mozga iz cijele Hrvatske, koji se liječe u sklopu Referentnog centra Ministarstva zdravlja za solidne tumore dječje dobi u Klaićevoj bolnici, te su prikazani uspjesi i poteškoće koje prate to liječenje. "U Hrvatskoj svake godine oko 40 djece u dobi ispod 18 godina oboli od tumora na mozgu, većinom zloćudnih", istaknuo je dr. Gjurašin te dodao da je samo u prva dva mjeseca ove godine bila "poplava" tumora zbog čega je u Klaićevoj operirano desetero djece. U procesu liječenja ključnu ulogu ima neurokirurški zahvat na mozgu djece kojim se uklanja tumor, kako bi daljnje onkološko liječenje kemoterapijom ili radioterapijom dalo dobar rezultat, kazao je dr. Gjurašin naglasivši da se ti zahvati ubrajaju u najrizičnije. Psihologinja s Odjela za hematologiju i onkologiju dr. Marta Benko istaknula je važnost medicinske skrbi o oboljeloj djeci nakon operacija te psihološke pomoći njima i njihovim roditeljima, što je važna karika u procesu opravka djece nakon zahvata.
ZAGREB - Kvota za upis studenata u I. godinu preddiplomskih, intergiranih i stručnih studija na zagrebačkom Sveučilištu u sljedećoj akademskoj godini je 12.507 mjesta, što je smanjenje za 903 mjesta. Od 12.507 mjesta za upis, za redovite je studente osigurano 10.565 mjesta, rekla je na današnjoj konferenciji za novinare na Sveučilištu prorektorica za studente i studije Blaženka Divjak. Najveće smanjenje upisnih kvota je na društvenom i humanističkom području - Ekonomski fakultet smanjit će kvotu za 260 mjesta, Pravni za 332 (od toga je 250 mjesta na studijskim programima bivšeg Društvenog veleučilišta), Fakultet organizacije i informatike za 90, Učiteljski fakultet za 60, Fakultet političkih znanosti za 40, Katoličko-bogoslovni za 33 a Hrvatski studiji za 25 mjesta. Kvota će biti smanjena i na Šumarskom fakultetu (40 mjesta), na Tekstilno-tehnološkom (20) i na Rudarsko-geološko-naftnom (10 mjesta). Divjak ističe da je dovoljno upisnih mjesta na raspolaganju za sve studijske programe i kvalitetno odvijanje nastave. Manja povećanja kvota u sljedećoj akademskoj godini predložili su Veterinarski i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, svaki za 20 upisnih mjesta. Odluka o upisima donesena je za 29 fakulteta i akademija, dok će konačna odluka za još četiri sastavnice biti donesena 27. ožujka. Odluka Senata o kvotama i studentskim participacijama na Ekonomskom fakultetu i Hrvatskim studijima donesena je uvjetno, jer se očekuje konačna odluka Ministarstva znanosti vezana uz privremene dopusnice za nekoliko studijskih programa koje izvode HS te uz postupak reakreditacije na Ekonomiji. Rektor Sveučilišta Aleksa Bjeliš komentirao je slučaj neizdavanja dopusnice za studij psihologije na Hrvatskih studijima (HS), ocjenivši da će zaposlenje devet novih docenata psihologije, od kojih će dio raditi na psihologiji na Hrvatskim studijima a dio na Filozofskom fakultetu (FF), riješiti nedostatak kadrova na tom studiju. S tim kadrovskim pojačanjem bi se stekli uvjeti za rad studija psihologije na HS, kazao je rektor koji očekuje dopusnicu nakon što Sveučilište pošalje izvješće o pokretanju natječaja. Dekan Medicinskog fakulteta Davor Miličić na konferenciji je iznio problem znatnog manjka liječnika u Hrvatskoj, za koji očekuje da će biti još više izražen kada RH uđe u EU. Apelirao je stoga na prosvjetne vlasti da pomognu toj deficitarnoj struci na način da se ukinu participacije te da se svi studenti medicine školuju na teret države, odnosno, za potrebe društva.
ZAGREB - Hrvatska radiotelevizija priopćila je danas da ne ukida redakcije za školstvo, kulturu i nacionalne manjine već provodi mjere povećanja učinkovitosti i racionalizacije troškova proizvodnje programa te će, prema novom ustroju, te redakcije biti samo u Obrazovnom programu. "Dosadašnje ustrojstvo sadržavalo je nelogično dupliciranje programskih redakcija Kulture i Školstva u Informativnom i u Obrazovnom programu", navodi HRT i dodaje da će tako, primjerice, tri osobe zaposlene u redakciji školstva u Informativnom programu prijeći u već postojeću redakciju u Obrazovnom programu. Drže da se na taj način ostvaruje racionalizacija proizvodnje programa, olakšava urednicima uvid u proizvodnju te isključuje mogućnost dupliranja snimanja i obrada tema. Također, na taj se način zadovoljavaju i zahtjevi glavnog urednika za više novih sadržaja u spomenutim redakcija. Hrvatska radiotelevizija navodi da osobitu pozornost stavlja na proizvodnju sadržaja iz kulture, znanosti i školstva. Upravo zbog toga početkom ožujka produljen je središnji Dnevnik, u jesenskoj shemi priprema se još jedna nova emisija iz kulture koja će se emitirati u udarnom terminu, a emitirat će se i Vijesti za mlade, kojih ranije nije bilo na HTV-u. Napominju da redakcije koje se iz Informativnog programa prebacuju u već postojeće redakcije u Obrazovnom programu sa sobom prenose i svoje budžete. Sve navedeno također se odnosi i na Redakciju za manjine i civilno društvo. Podsjećaju i kako su Hrvatska radiotelevizija i sedam nacionalnih institucija i udruga koje djeluju na području obrazovanja, kulture, znanosti i umjetnosti 10. veljače potpisale Pismo namjere o suradnji u osmišljavanju programa i stvaranju programskih sadržaja u sklopu novog specijaliziranog kanala HTV 3.
ZAGREB - Zagrebačka županija izdvojit će u ovoj godini 140.000 kuna za dodjelu pokroviteljstava i novčanih donacija organizatorima znanstveno-stručnih skupova, gospodarskih manifestacija i izdavačima stručne literature iz područja poljoprivrede, ruralnog razvitka, lovstva, ribarstva i šumarstva. Natječaj za dodjelu navedenih sredstava otvoren je do 15. prosinca ove godine, priopćeno je danas iz Zagrebačke županije. Ovisno o kategoriji natječaja za koji se javljaju (znanstveno stručni skupovi, gospodarske manifestacije, izdavanje stručne literature), korisnici županijskih pokroviteljstava i novčanih donacija mogu biti udruge i zadruge s područja Zagrebačke županije, Hrvatska poljoprivredna komora, Hrvatska poljoprivredna agencija, znanstvene i obrazovne ustanove, konzultantske tvrtke registrirane za obavljanje savjetodavnih usluga te organizaciju sajmova, izložbi i kongresa kao i pravne osobe registrirane za izdavačku djelatnost, ističe se. Najviši ukupni godišnji iznos županijske donacije koju jedan korisnik može ostvariti iznosi 20.000 kuna.
ZAGREB - Odlukom državnog odvjetnika inspektori zaštite okoliša sada mogu imati postati i istražitelji te izvoditi istražne radnje koje su potrebne za određeni krivični odnosno kazneni postupak, a što dosad nisu radili, istaknuo je pomoćnik ministrice zaštite okoliša i prirode zadužen za inspekcijske poslove Goran Heffer otvarajući dvodnevnu radionicu "Zakonodavne promjene u području kaznenih djela protiv okoliša i kaznenog postupka". Radionica se održava u okviru twinning projekta IPA 2008 "Provedba novog Zakona o zaštiti okoliša usklađenog sa zakonodavstvom EU-a u slučajevima kaznenih djela protiv okoliša". Heffer je istaknuo da je taj twinning projekt jedan od ključnih projekata za Hrvatsku u ovoj završnoj fazi procesa pristupanja punopravnom članstvu Europske unije te dolazi kao dio logičnog slijeda aktivnosti, u kome je, nakon usklađivanja hrvatskih propisa s pravnom stečevinom EU, sljedeći korak upravo provedba tih propisa. Istaknuo je da novi Zakon o kaznenom postupku stavlja u novu ulogu inspektore, te oni mogu biti imenovani kao istražitelji koji provode istražnje radnje po nalogu državnog odvjetnika.
OSIJEK - Predstavnici grada Osijeka i tvrtke "Zuber" d.o.o. potpisali su danas sporazum o obnovi, vrijednoj više od 12 milijuna kuna, paviljona "Gradski vrt", zaštićenoga spomenika kulture. Gradonačelnik Krešimir Bubalo rekao je kako je paviljon u blizini istoimenoga nogometnoga gradskog stadiona konzervatorski zaštićen te da je u protekle dvije godine učinjeno mnogo kako bi se prikupila potrebna dokumentacija za njegovu obnovu, koja je sporazumom predviđena u roku od četiri godine. Dodao je kako će radovi početi idućih dana, a znatan dio novca za projekt obnove osiguran je iz spomeničke rente. Dalibor Mihaljević, direktor tvrtke "Zuber" koja će obnavljati paviljon, rekao je kako ta tvrtka već ima iskustva s takvim poslovima, a u Vukovaru trenutačno radi na sedam sličnih objekata.
Pročelnica gradskog Upravnog odjela za urbanizam i graditeljstvo Branka Andraši podsjetila je da je paviljon iz 19. stoljeća zaštićeni spomenik kulture. Dodala je kako će se obnovom vratiti njegov negdašnji izgled, a dijelom i namjena budući da se u njemu, među ostalim, namjerava otvoriti kavana s plesnom dvoranom i drugim popratnim sadržajima.
ZAGREB - Nezadovoljni rezultatima Programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za ovu godinu, prema kojemu je za nezavisnu produkciju izdvojeno oko 11 milijuna kuna manje od predviđenog zagrebačkim proračunom, predstavnici nezavisne kulturne scene zatražili su danas hitnu korekciju programa do kraja ožujka. Premda formalno ne postoji kulturna strategija Grada iz tog programa mogu se iščitati ciljevi gradske kulturne politike koja kontinuirano uništava brojne projekte i organizacije koje se profesionalno i ozbiljno bave suvremenom kulturom i umjetnošću, a istovremeno promiče 'vašarske' zabave i kvazitradicionalne manifestacije, rekla je Miljenka Buljević iz Saveza udruga Operacija grad na konferenciji za novinare. Program je objavljen tek prije tjedan dana, iako su odluke kulturnih vijeća i gradski proračun doneseni krajem 2011., što Mario Kovač, predsjednik Vijeća za urbanu kulturu i kulturu mladih pri Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport, objašnjava klijentelizmom, odnosno da su se u tom periodu usklađivale odluke bez obzira na preporuke vijeća. Kako je moguće da su projekti kojima je vijeće dalo najviše ocjene dobiju 14 tisuća kuna, a oni koji su dobili loše ocjene više od 150 tisuća kuna, upitao se Kovač. Najvećim problemom smatra netransparetnost u donošenju odluka jer, naglasio je, nitko ne zna tko točno odlučuje o svotama i prema kojim kriterijima.