ZAGREB - Hrvatski sabor danas je u dnevni red sjednice po hitnom postupku uvrstio prijedlog ratifikacije ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, o kojemu će zastupnici raspravljati i glasovati u petak. Predsjednik Sabora Boris Šprem je, nakon dopune dnevnog reda, izvijestio zastupnike da će u petak raspravljati i glasovati o pristupnom ugovoru, a obavijestio ih je i da će aktualna sjednica trajati do 16. ožujka. Hrvatska vlada je prijedlog zakona o potvrđivanju pristupnog ugovora s državama članicama EU u Sabor uputila prije dva dana, istoga dana kada je Ustavni sud donio odluku kojom je utvrdio da je državni referendum o ulasku Hrvatske u EU 22. siječnja ove godine održan u skladu s Ustavom i zakonom. Ustavni sud je odbio sva 22 zahtjeva za ocjenom ustavnosti i zakonitosti referenduma, na kojemu se više od 66 posto birača koji su izašli na referendum izjasnilo za ulazak u EU. Odluka Ustavnog suda odmah je stupila na snagu, čime se postupak državnog referenduma o pristupanju Hrvatske u EU smatra okončanim. Vlada je istoga dana održala telefonsku sjednicu na kojoj je usvojila Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Hrvatske i svih 27 država članica Unije, te ga uputila Saboru. Ugovor o pristupanju Hrvatske EU do sada je ratificiralo pet (Slovačka, Mađarska, Bugarska, Italija i Malta) od ukupno 27 članica Unije, a iz vladajuće Kukuriku koalicije isticali su kako je namjera da Hrvatska bude među prvima koja će ratificirati ugovor. Hrvatska je Ugovor potpisala 9. prosinca prošle godine, kada su u Bruxellesu svoj potpis na taj dokument stavili predsjednik Republike Ivo Josipović i bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor te predstavnici svih zemalja članica Europske unije.
ZAGREB - Hrvatski laburisti (HL) danas su Hrvatskom saboru predložili zaključak koji bi obvezao Vladu da u roku od šest mjeseci dostavi izvješće o utvrđivanju odgovornosti za nepostupanje po preporukama državne revizije, koje je utvrđeno izvješćem Državnog ureda za reviziju o kojemu raspravljaju saborski zastupnici. Dragutin Lesar (HL) upozorio je da, prema izvješću, revidirani subjekti ni nakon godinu dana nisu postupili po čak 49,8 posto naloga i preporuka državne revizije, zapitavši se čemu ti nalozi i preporuke ako nikoga ne obvezuju. Naglasio je kako je dio korisnika državnog proračuna već osam godina pretplaćen na uvjetna mišljenja državne revizije, među kojima su i Agencija za promet i posredovanje nekretninama, Porezna uprava te veliki broj ministarstava. "Kao što su pretplaćeni na Vjesnik tako su pretplaćeni i na uvjetna mišljenja", rekao je Lesar, naglasivši kako je riječ o političkoj odgovornosti onih koji upravljaju ministarstvima. U ime kluba predložio je i zaključak da Sabor zatraži od Državnog odvjetništa da mu u roku od šest mjeseci dostavi posebno izvješće o poduzetim radnjama u predmetima za koje je Državni ured za reviziju dao nepovoljna mišljenja - općina Velika Kopanica, Dječji vrtić Čakovec i zagrebački Ekonomski fakultet. Srđan Gjurković (HNS) također je zatražio analizu subjekata koji ne postupaju po nalozima i preporukama državne revizije, istaknuvši kako današnje vrijeme od Državnog ureda za reviziju traži da radi onako kako to očekuju građani. Na problem nepostupanja po preporukama revizije upozorila je i Martina Dalić (HDZ), nužnim ocijenivši da Državni ured za reviziju inzistira i iskoristi sve mehanizme kako bi osigurao veću razinu postupanja po njegovim preporukama. "Državna revizija uporno ukazuje na nepravilnosti, a na to se nitko ne obazire", upozorio je i Peđa Grbin (SDP), kojega zabrinjava činjenica da uvjetno mišljenje revizije dobiva Porezna uprava. Boru Grubišića (HDSSB) zanimalo je zašto vlada, ako tvrdi da ima povjerenja u Državni ured za reviziju, troši 6 do 7 milijuna kuna na strane revizore. Damir Kajin (IDS) se, pak, zauzeo da se kod najavljenih izmjena saborskog Poslovnika utvrdi i da za izrečene stavove u sabornici zastupnik ne može odgovarati ni materijalno, podsjetivši na svoj sudski spor s HRT-om zbog njegove ranije izjave da se "na HRT-u može kupiti gotovo svaka emisija", koju je izrekao baš govoreći na temu revizijskih izvješća.
ZAGREB - Bivši predsjednik uprave austrijske Hypo banke Wolfgang Kulterer danas se nije pojavio na zagrebačkom Županijskom sudu gdje je trebao nastaviti svjedočiti na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu. Članica sudskog vijeća Ivana Kršul kratko je kazala da Kulterer na svjedočenje nije došao zbog bolesti, a neslužbeno se doznaje da je sudu javio kako ima gripu. Sanadera se u postupku tereti za ratno profiterstvo jer je sredinom 90-ih, dok je bio zamjenik ministra vanjskih poslova, od Hypo banke navodno dobio 3,6 milijuna kuna provizije od kredita koji je Hrvatska dobila od te austrijske banke u iznos od 140 milijuna šilinga. Bivši čelnik Hypo banke prošlog je tjedna u svjedočenju izjavio da se Sanader tek pred kraj pridružio pregovorima o kreditu te da je provizija isplaćena osobi pod imenom Eugen Laxa. Danas je trebao odgovarati na pitanja obrane, suda i Sanadera. Sanadera se u objedinjenom postupku tereti i da je od direktora MOL-a primio 10 milijuna eura mita kako bi Mađarima omogućio stjecanje upravljačkih prava u Ini iz koje je pritom trebalo izdvojiti nerentabilno plinsko poslovanje. O tim bi optužbama sutra trebao svjedočiti vlasnik Diokija i riječkog Novog lista Robert Ježić, nekada jedan od najbližih Sanaderovih prijatelja, a danas ključni svjedok protiv bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a.
ZAGREB - Katolički tjednik „Glas Koncila“ u najnovijem broju piše da Hrvatskom vlada specifičan oblik suptilnog, ali iznimno moćnog organiziranog kriminala. U vezi s podatcima koji su iscurili iz privatne američke agencije Stratfor u uredničkom komentaru „Organizirani kriminal u Hrvatskoj“ Ivan Miklenić napominje kako nije glavni problem klasični kriminal kojeg ima u svim državama na svijetu, nego daleko suptilniji kriminal koji utječe na gotovo sve u Hrvatskoj. „Postojanje takvog kriminala u Hrvatskoj dokazivo je isključivo po posljedicama“, napominje te dodaje kako se među posljedicama djelovanja tog suptilnog organiziranog kriminala svakako može na prvo mjesto staviti sadašnje gospodarsko i društveno stanje u Hrvatskoj odnosno činjenica da je Hrvatska na gotovo svim razinama života umjesto prema boljitku sustavno vođena prema slabljenju, osobito gospodarskom i političkom. Miklenić pita je li slučajno na snazi zakonodavstvo koje omogućuje da „poduzetnici“ s jednom tvrtkom uđu u velike dugove te unište nekoliko slabijih tvrtaka, je li slučajno u pregovorima s EU službeno prikazana bitno umanjena brojka obradive površine u Hrvatskoj, je li slučajno što je koalicijska vlada lijevog centra umjesto legalnog gospodarskog pojasa izmislila ZERP, je li slučajno ta vlada odlučila da Hrvatska ne dobije oko milijardu i 300 milijuna eura na gospodarskom pojasu godišnje, što bi učinilo suvišnim svako zaduživanje države? Među posljedice djelovanja suptilno organiziranog kriminala u komentaru se spominje i neka događanja na političkoj sceni te pita je li slučajno da se najjače političke stranke ne žele odreći sadašnjega izbornog sustava koji onemogućuje nadzor nad nositeljima vlasti i favorizira stranačke vođe kojima je lako manipulirati. Zar je slučajno kadroviranje u Hrvatskoj takvo da na glavne pozicije dolaze oni koji umjesto da rade za dobro zapravo štete Hrvatskoj, jesu li slučajno na pozicije moći zasjeli autsajderi koji se nisu suzdržavali od veleizdajničkih čina, diplomatskih gafova, klasičnih kriminalnih djelovanja, je li slučajno izbjegavanje suočavanja s činjenicama komunističkih ratnih i poratnih zločina, te sve prepoznatljivije izjednačavanje krivnje za rat 90-tih i aboliranje samo pripadnika jedne strane, pita se u komentaru.
ZAGREB - Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uputio je svim Zagrepčankama čestitku u povodu Međunarodnog dana žena, 8. ožujka. "Od srca vam čestitam 8. ožujka, dan na koji tradicionalno izražavamo zahvalnost i poštovanje prema ženama, dan koji nas podsjeća na velike i hrabre žene koje su se tijekom povijesti, u iznimno teškim uvjetima borile za ravnopravnost, za ono elementarno u ljudskom i civilizacijskom smislu što je, ipak, tako često bilo uskraćeno, neshvaćeno i progonjeno", stoji u čestitki zagrebačkog gradonačelnika. "Danas je neko drugo vrijeme, ali posao nije završen. Na mnogim područjima još uvijek treba prijeći s riječi na djela, treba se boriti za istinsko vrednovanje položaja i uloge žene u suvremenom društvu. Još uvijek se i prečesto događa da, unatoč svemu, žena za istu stvar mora davati i ulagati više od muškarca, da joj je do istoga cilja put trnovitiji i teži", navodi Bandić. "A više žena u svim područjima djelovanja, posebno onima u kojima se upravlja društvom, samo će doprinijeti da ovaj svijet bude bolji, tolerantniji i sretniji. S tom mišlju, drage dame, želim da nas Dan žena potakne da još više vremena i truda, svaki dan u godini, posvetimo ravnopravnosti, toleranciji, solidarnosti i općem dobru, vrijednostima koje su vam u srcu i za koje se zalažete", ističe gradonačelnik Bandić u čestitki u povodu Međunarodnog dana žena.
ZAGREB - Program hrvatskih umjetnika, izveden u organizaciji festivala "Perforacije" krajem veljače u nacionalnom kazalištu Le Quartz u Brestu, odlično je primljen i umjetnici su već pozvani na daljnja gostovanja po Europi, izvijestio je umjetnički direktor "Perforacija" Zvonimir Dobrović. Hrvatski i regionalni umjetnici koji prelaze stroge žanrovske odrednice i drukčije pristupaju pokretu, sceni i odnosu s publikom nastupili su u programu "Contrefugue", za koji je Dobrović bio selektor, a u sklopu plesnog festivala DansFabrik održanog od 27. veljače do 3. ožujka. Splitska skupina Room 100 je predstavom "C8H11N02" privukla veliku pažnju brojne publike i medija kao jedna od najzanimljivijih mladih umjetničkih grupa iz Hrvatske, plesni solo "Sad sam/Almost 6" Matije Ferlina dočekan je sa zanimanjem, osobito među producentima, nakon čega je umjetnik pozvan na druge festivale u Francuskoj, a Željko Zorica je jestivom instalacijom punom simbolike obilježio dan na festivalu, objavljeno je na internet stranicama "Perforacija".
ZAGREB - Predstava "Regoč", koja će premijerno biti postavljena u kazalištu Trešnja 9. ožujka, djeci će ponuditi kompleksnu priču o zajedništvu i izgubljenom djetinjstvu, priču o prijateljstvu male vile Kosjenke i diva Regoča koji je, za ovu priliku, predstavljen tehnikom kazališta sjena, rekla je za Hinu redateljica predstave Dora Ruždjak Podolski. Priča će istaknuti zajedništvo koje je važno kako bi dijete izraslo u kompletnu ličnost ali i da bi društvo bilo zdravo u konačnici, kazala je Ruždjak Podolski kojoj je ovo prvo uprizorenje bajke Ivane Brlić Mažuranić. Iako je priča o Regoču atraktivna, Ruždjak Podolski kaže da ju je teško bilo uprizoriti i dramatizirati. "Ivana Brlić Mažuranić se koristila jezikom poezije, metaforama i apstrakcijom. U čitanju to dobro funkcionira, ali je u kazalištu bilo teško naći ključ", ističe redateljica napominjući da je jezik u predstavi ostao isti. Dora Ruždjak Podolski drži da su bajke i dalje djeci vrlo privlačne te da je dobra priča uvijek na cijeni, bez obzira što je društvo tehnološki otišlo naprijed a djeca često uz kompjutore. Autor animacija je Simon Bogojević Narath a trener Acro yoge Danijel Dubičanac.
SISAK - Policijski djelatnici priveli su jednu osobu osumnjičenu za sinoćnje podmetanje eksplozivne naprave pod automobile parkirane u sisačkom stambenom naselju Brzaj. Neslužbeno se doznaje da je riječ o djelatniku tvrtke Tehnogradnja, vlasnika Mlađana Miloševića, pod čije je vozilo eksploziv podmetnut. Kako je jutros priopćila Policijska uprava sisačko-moslavačke u ekploziji na parkiralištu uz raskrižje ulica Maka Dizdara i Tine Ujevića oštećena su četiri parkirana automobila, a nije bilo ozlijeđenih.
VINKOVCI - Policija je na tavanu kuće u Vukovaru, u ulici Priljevo, koju koristi 21-godišnji Osječanin, pronašla improvizirani laboratorij za uzgoj marihuane, izvjestili su jutros iz Policijske uprave vukovarsko-srijemske. Tijekom pretrage kuće i drugih prostorija djelatnici policije također su pronašli gotovo kilogram marihuane, 12 staklenih ampula s još uvijek nepoznatom tekućinom, špricu, 40 tableta s popisa opojnih droga te 25 sjemenki indijske konoplje (cannabis sativa). Dvadesetjednogodišnji Osječanin jutros je predan pritvorskom nadzorniku PU vukovarsko-srijemske zbog kaznenog djela zlouporabe opojnih droga.
DUBROVNIK - Na graničnom prijelazu Karasovići između Hrvatske i Crne Gore, hrvatska granična policija uhitila je 48-godišnjeg državljanina Njemačke za kojeg je utvrđeno da je za njim raspisana međunarodna potraga na zatjev Interpola Italije. Kako je danas priopćeno iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, njemački državljanin uhićen je jučer prilikom izlazne granične kontrole. Tijekom dana bit će doveden sucu istrage Županijskog suda u Dubrovniku.