U SOWC-u se ističe da danas u gradovima živi gotovo milijarda djece, gotovo polovica od ukupnog broja djece na svijetu i poziva odgovorne da utvrde što im nedostaje i isprave to, ukazujući na činjenicu da velik broj djece ima otežan pristup obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi, iako živi u neposrednoj blizini tih institucija.
"Danas u većim i manjim gradovima živi više od polovice ukupnog čovječanstva, uključujući i više od milijarde djece. Sve je bliže dan kad će većina djece u svijetu odrastati u urbanom okružju", rekao je urednik SOWC-a Abid Aslam, upozorivši da tako brzi rast ne prati odgovarajući društveno-ekonomski i infrastrukturni okoliš.
"Sve se više ljudi rađa u urbanom okruženju, a alarmantno je to što je to okruženje za previše djece vrlo surovo", rekao je Aslam.
Djeca koja odrastaju u slamovima poput Kibere u Nairobiju u Keniji ili u brazilskim favelama primorana su trpjeti nasilje, izrabljivanje i manjak temeljnih potreba kao što su čista voda ili obrazovanje. Često uopće nisu prijavljeni nakon rođenja, a roditelji nemaju službeni dokument o vlasništvu nad stanom ili drugi dokument koji bi spriječio da ih netko samovoljno izbaci na ulicu.
"Često ne znaju gdje će idućeg tjedna, mjeseca ili godine živjeti, a još manje hoće li moći ići u školu ili imati čistu tekuću vodu", ističe Aslam.
U izvješću punog naziva "Stanje djece u svijetu 2012.: Djeca u urbanom svijetu" naglavce se izvrće teza da sva gradska djeca nužno imaju bolje uvjete od djece sa sela jer se ističe da djeca lošeg obiteljskog statusa i imovinskog stanja često zbog siromaštva i diskriminacije ne mogu ići u školu ili u bolnicu, iako žive samo pet minuta udaljena od tih službi.
Također se skreće pozornost na izraziti manjak podataka o životu u slamovima, osobito onih koji se odnose na djecu i poziva na veće razumijevanje problema sa siromaštvom i nejednakošću u gradovima i snažniju političku volju da se poboljša život najmarginaliziranijih dijelova društva.
"Za takav manjak podataka o djeci u gradovima postoje brojni tehnički razlozi, ali je zapravo riječ o političkoj odluci i o tome da je zataškavanje stvari u nečijem interesu, da nekome odgovara da ta djeca ostanu nevidljiva. To se mora promijeniti", naglasio je Aslam.
U izvješću se navodi da bi upravo djeca i obitelji kojima su nedostupne blagodati gradskog života mogli smisliti poboljšanja od kojih bi svi imali koristi samo kad bi ih se uključilo u aktivnosti planiranja razvoja grada na razini mjesnih zajednica.
Ured UNICEF-a u Hrvatskoj u povodu objave izvješća oglasio se priopćenjem u kojem navodi da i u Hrvatskoj u četiri gradska i županijska središta Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku živi 1,2 milijuna ljudi, dok na širim gradskim područjima živi 2,2 milijuna ljudi što je polovica stanovništva zemlje.
"Razlog tomu zasigurno leži i u činjenici što gradovi nude mnoge prednosti za djecu i obitelji - zaposlenje, škole, igrališta, klinike, ali i brojne sadržaje za slobodno vrijeme, koji su pak, nedostupni djeci iz ruralnih područja. No, gradske sredine pate i od nekih manjkavosti. Primjerice, kontinuirano se primjećuje nedostatak vrtića i predškolskih ustanova pa je gotovo 5000 djece u urbanim područjima na listama čekanja", navodi se u priopćenju.
Ured u priopćenju podsjeća i na to da UNICEF i program Ujedinjenih naroda za ljudska naselja (UN Habitat) već 15 godina surađuju u globalnoj inicijativi "Gradovi prijatelji djece" koja za cilj ima staviti djecu u središte urbanizacije i pružanja usluga te stvaranje zaštićenih područja za sigurno i zdravo odrastanje.
"Hrvatska od samog početka sudjeluje u inicijativi i dosad su 22 grada i općine zavrijedili titulu prijatelja djece, najviše u Primorsko-goranskoj županiji. Premda je pred gradovima i općinama još puno posla, rezultati iz Hrvatske se prepoznaju u Europi pa je Grad Zagreb izabran za domaćina velike međunarodne konferencije "Child in the City", koja će se održati u rujnu ove godine", stoji u priopćenju hrvatskog ureda UNICEF-a.