ZAGREB - Hrvatski sabor popodne je, uz potporu većine klubova, raspravio izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, kojima se preraspodjeljuje dio poreza na dohodak u korist općina, gradova i županija. Ministar financija Slavko Linić pojasnio je da su jedinicama lokalne i regionalne samouprave smanjeni prihodi zbog nedavnih izmjena Zakona o porezu na dohodak, kojima se osobni odbitak povećava s 1.800 kuna na 2.200 kuna, a za umirovljenike s 3200 na 3400 kuna. Preraspodjelom dijela toga poreza između države i jedinica lokalne samouprave u dijelu za poravnanje, općine, gradovi, županije i Grad Zagreb trebali bi u ovoj godini dobiti 193,4 milijuna kuna. Zakonski je prijedlog, rekao je Linić, koncipiran na način da se lokalnim i regionalnim jedinicama prepušta dva indeksna poena doprinosa poreza na dohodak, a u isto se vrijeme za dva indeksna poena smanjuju sredstva za zajedničko financiranje. Općinama i gradovima u tom bi smislu pripalo 1,5 posto, a županijama 0,5 posto prihoda. Ivan Šuker (HDZ) nejasnima smatra razloge za izmjenu zakona, budući da se njima, rekao je, namjenske prihode prebacuje na opće troškove, a jedini su dobitnici općine i manji gradovi. Po ocjeni Hrvatskih laburista, dio općina neće dobiti cijeli iznos koji gubi na ime povećanog neoporezivog dijela plaće. Dragutin Lesar stoga smatra da bi se "bez velikog potresa u državnom proračunu" lokalnoj samoupravi mogli izgubljeni prihodi nadoknaditi "jednim bypassom kroz porez na promet nekretnina", barem kao privremeno rješenje. Zoran Vinković je u ime HDSSB-a podržao predložene izmjene prihvate li vladajući amandmane po kojima bi se zakonska rješenja odnosila i na porez na dobit, odnosno da udio općina i gradova u tom porezu bude 25 posto, isto toliki udio imale bi županije, a država 50 posto. Vladajuće je pozvao i da prihvate zaključak Odbora za lokalnu samoupravu kojim bi se Vladu obvezalo da krene u stvarnu fiskalnu decentralizaciju, ne samo kroz porez na dohodak, nego i kroz druge poreze, poput poreza na promet nekretnina, na dobit te PDV. Damir Mateljan najavio je SDP-ovu potporu zakonskim izmjenama, istaknuvši da je riječ o dijelu porezne politike vlade i mjera štednje. Ministar financija Slavko Linić je u završnom obraćanju rekao kako zakonske izmjene nisu u cilju povećanja prihoda lokalnih i regionalnih jedinica, već kako bi se ublažile posljedice promjena Zakona o dohotku.
ZAGREB - Franjo Lucić (HDZ) ocijenio je u pojedinačnoj raspravi u Hrvatskom saboru da će jedinice lokalne samouprave, poput Pleternice gdje je gradonačelnik, pretrpjeti štetu jer se izmjenama poreznih zakona zadire u njihove proračune. Rekao je da zasad mogu funkcionirati bez potpora iz državnog proračuna i da očekuju novac iz strukturnih fondova EU-a, ali je izrazio bojazan "da će takvim postupanjem vlade doći do samouništenja". Zvonko Milas (HDZ) također smatra da će jedinice lokalne samouprave još više osiromašiti i postati ovisne o centrima moći. "Ni izmjene zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samuprave ni ostali zakoni ne mogu pridonijeti boljitku regija već dovesti do gospodarskog sloma pa i jedne cijele regije, Slavonije, i do jačanja ozbiljnih socijalnih tenzija", ocijenio je Milas. Njihov stranački kolega Božidar Kalmeta također smatra kako je očito da teret povećanja neoporezivog dijela snose i jednice lokalne samouprave. Ipak, dodaje, dobro je da je ministar financija bivši gradonačelnik jer inače ne bismo imali izmjene o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz sve mane i nedostatke tog zakonskog prijedloga. Ministar financija Slavko Linić rekao je da se tim zakonskim prijedlogom ublažavaju posljedice promjena Zakona o dohotku, a iz rasprave se, kako napominje, stječe dojam da se time smanjuju izvorni prihodi jedinica lokalne samouprave. Naveo je i da će se izmjenama zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave njima osigurati preko 193 milijuna, dok će negativni efekti povećanja neoporezivog dijela biti 160 milijuna.
SPLIT - Na splitskome gradskom groblju Lovrincu pokopan je danas popodne dugogodišnji novinar "Slobodne Dalmacije", scenarist i pisac te košarkaški sudac Milorad Bibić Mosor. U nazočnosti obitelji i mnogobrojnih prijatelja i kolega te premijera Zorana Milanovića, ministara Ranka Ostojića i Arsena Bauka, javnih i sportskih djelatnika, od Mosora su se oprostili košarkaš Dino Rađa, urednik u "Slobodnoj Dalmaciji" Ivica Ivanišević i predsjednik Radničkoga nogometnog kluba "Split" Slaven Žužul. "Dokle god sam živ, govorit ću koliko je Mosor bio dobar čovjek", istaknuo je Rađa. Ivica Ivanišević rekao je da je Mosor "zafrkantskim poslovima prilazio maksimalno ozbiljno", a Slaven Žužul da će Radnički nogometni klub "Split" trajno pamtiti Mosora, koji je beskrajno volio taj klub. Posljednju počast Miloradu Bibiću Mosoru odali su Boris Dežulović, Jurica Pavičić, Dino Rađa, Renato Baretić, Ante Tomić, Zlatko Gall i Ivica Ivanišević. Milorad Bibić Mosor umro je nakon teške bolesti 17. veljače u 60. godini.
ZAGREB - Hrvatska radiotelevizija (HRT) izvijestila je danas da je na zapadnoj obali Istre posljednjih dana ponovno došlo do smetnji u prijemu televizijskih signala zbog čega je otežan i prijam HRT-ovih kanala. Smetnje na području Poreča i Vrsara uzrokovale su talijanske televizije koje neprekidno od prosinca 2010. emitiraju na frekvencijama, koje su međunarodnim ugovorima dodijeljene Hrvatskoj, priopćio je HRT. Ponovna pojava ovih smetnji, kojih praktički nije bilo tijekom zime, bila je očekivana s dolaskom toplijeg vremena, koje pogoduje rasprostiranju udaljenih talijanskih signala preko mora. HRT napominje da s nadležnim tijelima, Odašiljačima i Vezama (OiV), Hrvatskom agencijom za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) i državnim institucijama radi na rješavanju tog problema. Od nadležnih institucija HRT će zatražiti izvješća o stanju na terenu kako bi se dobio precizan uvid u opseg smetnji, te planirali novi potezi. Kako bi se poboljšala situacija u Istri, OiV je koncem prošle godine postavio sedam novih odašiljača u digitalnoj zemaljskoj mreži, na lokacijama Vrsar, Novigrad, Poreč, Umag, Plovanija, Rovinj i Buje. Oni rade na 68. kanalu UHF, što je dodatni kanal na kojemu gledatelji mogu pratiti programe HRT-a, pored postojećih 28. i 53. kanala MUX A i MUX B u digitalnoj regiji D 5, koja obuhvaća Istru i sjeverni Jadran.
OSIJEK - Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije najoštrije se protivi "i samom spomenu o bilo kakvom povlačenju tužbe Republike Hrvatske protiv Republike Srbije" na Međunarodnome sudu pravde zbog genocida počinjenog u Domovinskom ratu. U priopćenju koje je potpisao predsjednik Branko Pek ističe se kako je, "osim poznatih primjera genocida nad nedužnim hrvatskim građanima u Vukovaru, Škabrnji i ostalim mjestima, težak genocid počinjen u Dalju, gdje je mučki ubijeno 20 policajaca, 16 pripadnika ZNG-a i četiri pripadnika civilne zaštite". "Također, za vrijeme okupacije Baranje, ali i mandata međunarodne promatračke misije, u Baranji je ubijeno više od 200 civila među kojima i cijele obitelji, a do danas nitko nije odgovarao", stoji u priopćenju. U isto vrijeme, ističe Pek, hrvatski generali osuđuju se na dugogodišnje kazne zatvora, a primjerice "daljski zločinac Željko Čizmić, zapovjednik tzv. milicije SAO Krajine, koji je osobno sudjelovao u teškim zločinima počinjenima nad mještanima Dalja, dobio je 22 mjeseca zatvora". Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije smatra takve presude te inicijative "pojedinih hrvatskih političara i političarki da se odustane od povlačenja tužbe za genocid ruganjem tisućama zlostavljanih i mučki ubijenih hrvatskih žrtava".
ZAGREB - Za novu ravnateljicu KBC-a Sestara milosrdnica danas je izabrana prof. Vesna Šerić, neurologinja koja od ranije ima iskustva u upravljanju bolnicom jer je već obavljala dužnost pomoćnice ravnatelja Vinogradske bolnice. Predsjednik Upravnog vijeća KBC Sestara milosrdnica dr. Marijan Cesarik izjavio je za Hinu da se radi o osobi izuzetnih sposobnosti koja je prošla edukaciju i ima iskustva u menagementu u zdravstvu. Novu ravnateljicu još treba potvrditi ministar zdravlja Rajko Ostojić.
ZAGREB - Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić rekla je za Hinu da je to ministarstvo u sklopu Festivala Hrvatske u Francuskoj dogovorilo početnu suradnju za uspostavu odnosa s francuskim izdavačima, francuskim nacionalnim sektorom za knjigu te njihovim centrom za prevođenje Fabrique des traducteurs (Tvornica prevoditelja). Direktor francuskog Nacionalnog centra za knjigu (Centre national du livre) Jean-François Colosimo predložio je organiziranje vikend-radionice na koju bi bili pozvani hrvatski izdavači, a na kojoj bi se razmijenila iskustva na tom području, kazala je ministrica Zlatar Violić napomenuvši kako je francuska izdavačka industrija vrlo snažna te da ima dobro uređene odnose na tržištu. S druge je strane suradnja Društva hrvatskih književnih prevoditelja i francuske Fabrique des traducteurs te mogućnost da postanemo redoviti partneri u njihovim programima. "U okviru Festivala ostvarit će se službeni kontakti između naših predstavnika i francuske Tvornice prevoditelja", kazala je ministrica upozorivši pritom na razliku vidljivu već u samom nazivu. "Francuska je strahovito napredovala u decentralizaciji kulturnih institucija pa postoji nešto što se zove Tvornica prevoditelja, dok mi imamo stari princip strukovnih društava", dodala je.
ZAGREB - U zadnjih deset godina u Hrvatskoj je ubijeno 305 žena u dobi od 22 do 47 godina, a po podatcima policije, ubojice su u 20 do 65 posto slučajeva bili njihovi muževi i partneri ili bivši muževi i partneri, stoji u materijalu podijeljenom novinarima danas na predstavljanju internetske stranice sigurnomjesto.hr. Po službenim podatcima policije, svake se godine prijavi između 11.500 i 17.500 počinitelja nasilja u obitelji, a broj žrtava takvih djela kreće se između 14.500 i 22.200, od čega su žene žrtve u 64 do 71 posto slučajeva, ovisno o godini. Kad je riječ o nasilničkom ponašanju u obitelji, službeni podatci policije pokazuju da se svake godine prijavi između 1400 i 2000 kaznenih djela, "pri čemu je oštećeno od 1500 do 2100 osoba, od čega su žene žrtve u 75 posto do 80 posto slučajeva". U vezi sa seksualnim nasiljem u Hrvatskoj, od 2000. do 2010. godine policiji je prijavljeno 6625 kaznenih djela, to jest od 461 do 761 slučaja na godinu. Među njima najčešće su bludne radnje (34 posto slučajeva), silovanje (15 posto) i zadovoljavanje pohote pred djetetom i malodobnom osobom (14 posto). Žene su žrtve u 86 posto slučajeva, a postotci se kreću od 47 do 99, ovisno o djelu (pr. 95 posto za silovanje), navodi se u materijalu. Podatci Autonomne ženske kuće Zagreb iz 2003. pokazuju da je u Hrvatskoj 21 posto žena od partnera doživjelo fizičko nasilje, 29 posto žena ima prijateljicu koja je žrtva nasilja, a čak 36 posto žena svjedočilo je da im je majka bila žrtva očeva nasilja.
ZAGREB - Na zagrebačkom je području u posljednje vrijeme zabilježeno 20-ak slučajeva zaraze mišjom groznicom, a oboljeli dolaze sa područja Sljemena i njegovih rubnih dijelova, doznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). Epidemiolog Borislav Aleraj kaže da zarazu prenose glodavci koji su se u ovim zimskim uvjetima, tražeći hranu, približili naseljima te boravili u objektima u blizini obiteljskih kuća, gdje su ljudi došli u dodir s njihovih izlučevinama. Simptomi koji se javljaju kod mišje groznice su temperatura i otežano mokrenje zbog mogućeg oštećenja bubrega. Aleraj ističe kako nema razloga za uzbunu, a svi zaraženi zdravstveno su zbrinuti.
U Klinici za infektivne bolesti "Fran Mihaljević" doznaje se kako se u bolnicu javilo desetak zaraženih od kojih su neki zadržani na liječenju, no kod svih oboljelih radilo se o blažoj kliničkoj slici bolesti te nitko nije životno ugrožen.
ZAGREB - Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) obilježila je danas bogatim programom svoj dan, na proslavi su predstavljene i nove mrežne stranice, a prof. dr. Jelka Petrak, voditeljica središnje knjižnice zagrebačkoga Medicinskog fakulteta, primila je Nagradu NSK za 2011. godinu za izniman doprinos razvoju knjižničarske struke. Nove mrežne stranice četvrta su inačica, prvi portal je iz 1998., slijedile su ga inačice 2000. i 2006., podsjetila je autorica novoga portala Breza Šalamon Cindori. Na novome portalu tako su se, među ostalim, našli i posebni sadržaji za knjižničare, nakladnike i medije, a kako je najavila Šalamon Cindori, portal će se razvijati i nadograđivati. U riječima zahvale prof. Petrak istaknula je da je nagrada koju je dobila priznanje visokoškolskom knjižničarstvu i njezinu fakultetu na kojemu je knjižnica ravnopravan dio te akademske ustanove. Glavna ravnateljica Dunja Seiter-Šverko govorila je o brojnim projektima na kojima je Knjižnica radila tijekom prošle godine, među kojima je i uspostava sustava svih hrvatskih sveučilišnih knjižnica na kojemu se nastavlja intenzivno raditi. U četvrtak i petak bit će upriličeni već tradicionalni Dani otvorenih vrata NSK. Dan NSK proslavlja se 22. veljače u spomen na isti dan 1483.g., kada je samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije, tiskana prva hrvatska knjiga "Misal po zakonu rimskoga dvora", jedna od šest hrvatskih glagoljskih inkunabula.
ZAGREB - Zagrebačko Općinsko državno odvjetništvo žalit će se na nepravomoćnu presudu kojom su jučer na bezuvjetnu zatvorsku kaznu osuđena četvorica od 34 muškarca optužena za napad na policiju tijekom prosvjeda u veljači prošle godine u Radićevoj ulici. Presudom suca zagrebačkog Općinskoga kaznenog suda Milenka Djakovića, na bezuvjetne zatvorske kazne od četiri mjeseca do godine i mjesec dana osuđena su četvorica optuženika koji su već osuđivani, trojica su oslobođena, a 27 muškaraca koji dosad nisu bili osuđeni dobili su uvjetne kazne. Zagrebačko Općinsko državno odvjetništvo potvrdilo je danas Hini da će se žaliti na prvostupanjsku presudu. Tom je presudom na jednogodišnju bezuvjetnu zatvorsku kaznu zbog napada na policiju osuđen Dejan Breberin, Nikola Lekić dobio je četiri mjeseca zbog sudjelovanja u grupi koja je napala policajce, a Željko Brkić i Zoran Blažek osuđeni su na jedinstvenu kaznu od godinu i mjesec dana zatvora zbog oštećenja policijskih vozila i napada na policiju. Oni su se, po presudi suca Djakovića, odvojili od mirnog prosvjeda "Stop progonu hrvatskih branitelja" na glavnome zagrebačkom trgu te krenuli Radićevom ulicom prema Markovu trgu, gdje je zabranjeno prosvjedovati. Kad su došli do policijske blokade, počeli su bacati kamenje, boce, cigle, daske i druge predmete pokušavajući probiti policijski kordon.
ZAGREB - U okviru IPA projekta "Uspostavljanje sveučilišnog pravnog okvira za borbu protiv korupcije i diskriminacije u akademskoj zajednici", tijekom sljedeća tri tjedna provodi se online anketa za zagrebačke studente kako bi se prikupili podaci potrebni za razvijanje i implementiranje pravnog okvira te mehanizama za suzbijanje pojava neprihvatljivih oblika ponašanja u akademskoj zajednici (korupcije, diskriminacije i dr.). Ispunjavanjem kratkog i anonimnog anketnog upitnika, objavljenog na internetskoj stranici Sveučilišta u Zagrebu i fakulteta, studenti će moći odgovarati na pitanja jesu li se i u kojoj mjeri tijekom svoga studiranja susretali s korupcijom, diskriminacijom, plagiranjem, prepisivanjem ili seksualnim uznemiravanjem, izvijestilo je danas Sveučilište u Zagrebu. Svi materijali koji će se koristiti u ovom istraživanju strogo su povjerljivi, a dobiveni podaci bit će promatrani grupno, a ne na individualnoj razini, u svrhu izrade pravnih akata i razrade edukacijske kampanje. Rektorat Sveučilišta u Zagrebu započeo je s provođenjem tog projekta u svibnju 2011. u cilju unapređenja akademskog integriteta.
DUBROVNIK - Na Sveučilištu u Dubrovniku na Pomorskom odjelu danas je predstavljen najsuvremeniji nautički simulator koji je s popratnom opremom vrijedan oko 1,1 milijun kuna. Taj suvremeni uređaj namijenjen izobrazbi pomorskih časnika na dubrovačkom Sveučilištu donacija je dubrovačke brodarske tvrtke Atlantske plovidbe. Riječ je o Polarisu - nautičkom simulatoru norveške proizvodnje na kojem je moguće simulirati sve uvjete plovidbe s kojima se pomorci susreću u praksi na devet različitih tipova brodova te u svim vremenskim prilikama i izvanrednim situacijama na moru. Pročelnik Pomorskog odjela dubrovačkoga Sveučilišta dr. Željko Kurtela rekao je da Atlantska plovidba od svojeg osnutka ulaže u kvalitetnu izobrazbu pomoraca i više od pet desetljeća pomaže kupnjom opreme za dubrovačko Sveučilište i stipendijama budućim pomorcima. Prvi nautički simulator na dubrovačkome Pomorskom fakultetu 80-ih godina prošloga stoljeća kupila je upravo Atlantska plovidba.
ZAGREB - Tridesetogodinja žena je poginula, a jedna žena i dvoje djece je ozlijeđeno u sudaru dva osobna automobila večeras u zagrebačkom naselju Kustošija, izvjestila je Policijska uprava zagrebačka. Teška prometna nesreća dogodila se oko 19,30 sati u Kustošijanskoj, kod kućnog broja 85. Promet tom ulicom je obustavljen, a policija obavlja očevid. Detalji nesreće još nisu poznati, navode iz zagrebačke PU.