Međutim, Udruga gradova izrazila je negodovanje zbog činjenice da će ekonomski slabije jedinice lokalne samouprave tim izmjenama pretrpjeti relativno velike gubitke prihoda od poreza na dohodak unatoč kompenzacijskim mjerama.
"To se pogotovo odnosi na područja od posebnog državnog interesa koja ne sudjeluju u fondu izravnanja za decentralizirane funkcije te posljedično ne sudjeluju ni u kompenzacijskim sredstvima. Ekonomski snažnije jedinice ostvarivat će dodatna sredstva od poreza na dohodak zbog kompenzacijskih mjera zbog čega će se produbiti fiskalni jaz između jedinica lokalne samouprave", navodi se u priopćenju.
Udruga gradova smatra da je postojeći sustav financiranja lokalne samouprave i raspodjele zajedničkih prihoda neadekvatan, ne osigurava ujednačen fiskalni kapacitet jedinica lokalne samouprave te nije otporan na promjene nacionalne porezne politike vezane uz rad.
Da bi se smanjio negativan utjecaj izmjena poreza na dohodak na ekonomski slabije gradove i općine, Udruga gradova predlaže izmjene u postojećem sustavu financiranja lokalne samouprave uvođenjem modela horizontalnog fiskalnog poravnanja jedinica lokalne samouprave.
"S obzirom na potrebnu žurnost rješavanja negativnih učinaka izmjena poreza na dohodak, predlažemo da se fiskalno poravnanje provede u dvije etape – uvođenjem podjednostavljenog modela poravnanja do završetka potrebnih radnji za uvođenje cjelovitog modela poravnanja temeljenog na standardiziranim prihodima i rashodima za pružanje javnih usluga. Sredstva za provođenje fiskalnog poravnanja u najvećem dijelu mogu se osigurati preraspodjelom postojećih sredstava koja se neadekvatno koriste za ublažavanje fiskalnih nejednakosti", stoji u priopćenju kojeg je potpisao predsjednik Udruge gradova Vojko Obersnel.