Liječnica Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", dr. Diana Mihok istaknula je kako treba paziti da prehrana bude raznovrsna, balansirana i umjerena, s tendencijom da se konzumira neprocesuirana, svježa hrana, po mogućnosti iz biološkog uzgoja.
Pojasnila je kako na odabir načina prehrane utječu naslijeđene i stečene navike uz velik utjecaj medija i aktualnih trendova, koji mogu biti znanstveno ili iskustveno utemeljeni ili neki "pomodni hit". Ustvrdila je kako je jako važno osluškivati i poštivati individualne potrebe te kako se treba čuvati ekstrema, fanatizma i isključivosti.
Navela je kako hrana životinjskog i biljnog porijekla ima svoje nepobitne prednosti kao i nedostatke. Primjerice, konzumacija mesa u velikim količinama može preopteretiti rad jetre i bubrega, obiluje zasićenim mastima koje mogu povećati rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, pretilosti, karcinoma debelog crijeva i želuca.
Biljna hrana smanjuje sve te rizike, ali je zato siromašna cinkom, kalcijem, vitaminima A, B12 i D te omega-3 masnim kiselinama. Manjak vitamina B12, B6, folne kiseline, omega-3 masnih kiselina povezan je s manjom razinom dobrog kolesterola te povišenom razinom aminokiseline homocistein, koja je povezana s višim rizikom od stvaranja krvnih ugrušaka, ateroskleroze te bolesti srca.
"Pravilna prehrana preduvjet je dobrog i kvalitetnog života, a uspostavljanje prehrambenih sklonosti i navika je proces koji počinje od najranije dobi", istaknula je predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine Sonja Njunjić. Naglasila je kako je zbog toga važno da se u najranijoj dobi posveti puno pažnje prehrani, jer će samo pravilna i raznolika prehrana osigurati rast djeteta te njegov kognitivni i fizički razvoj. Rekla je i kako prehrana u najranijoj dobi ima dalekosežne učinke na zdravlje.
Predsjednik udruge "Prijatelji životinja" i zagovaratelj veganske prehrane Luka Oman istaknuo je kako su američki i kanadski nutricionisti izradili opširnu studiju koja, kako je rekao, pokazuje da je dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sva životna razdoblja, uključujući trudnoću, laktaciju, djetinjstvo i adolescenciju te da je primjereno isplanirana vegetarijanska prehrana zdrava, nutritivno dostatna i korisna u prevenciji i liječenju određenih bolesti.
Pedijatrica-gastroenterologinja, mr. dr. Mirjana Percl rekla je kako Hrvatsko društvo za dječju gastroenterologiju i prehranu te pedijatri smatraju da za djecu u razvoju alternativna prehrana nikako nije adekvatna. Najčešći izvor proteina u alternativnoj prehrani je soja koja, upozorila je, u sebi sadrži biljni ženski hormon, fitoestrogen, koji utječe na raniji ulazak djevojčica u pubertet, a što je, navela je, potvrđeno i istraživanjem. "A da ne kažem što estrogen radi kod mladića, kod kojih je taj hormon potpuno neprirodan", upozorila je.
Okrugli stol organizirala je Udruga za prevenciju prekomjerne težine, suorganizator je Gradski ured za zdravstvo i branitelje grada Zagreba, a pokrovitelj Koalicija udruga u zdravstvu.