"Predstavnici međunarodnih financijskih institucija usuglasili su se s predstavnicima hrvatskih vlasti o nužnosti fiskalne konsolidacije u vidu smanjenja proračunskih rashoda. Također, razgovaralo se o nužnosti ubrzanja strukturnih reformi, kako bi se potaknuo izvoz i rast gospodarstva, te prilagodbi gospodarstva ulasku Hrvatske u Europsku uniju", navodi Ministarstvo u priopćenju.
Provedba navedenih mjera nužna je, istaknuto je, za ublažavanje učinka nepovoljnog vanjskog okruženja na hrvatsko gospodarstvo, zaključuje se u priopćenju Ministarstva financija.
Misija MMF-a nakon prošlotjednog je boravak u Hrvatskoj danas objavila zaključnu izjavu u kojoj ističe kako hitni prioriteti politike trebaju biti pokretanje vjerodostojne fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju kako bi se očuvalo povjerenje tržišta i ponovno uspostavila održivost duga.
"U tom pogledu, članovi Misije podržavaju namjeru hrvatskih vlasti da započnu fiskalnu konsolidaciju u 2012. i ohrabruju ih da brzo provedu zakonske i institucionalne promjene koje su nužne za potpunu provedbu predviđenog smanjenja potrošnje. Članovi Misije također pozivaju na ubrzanu provedbu strukturnih reforma kako bi se povećao izvoz i potencijal rasta gospodarstva", navodi se u izjavi u kojoj se upozorava da su uz nepromijenjene politike gospodarski izgledi Hrvatske u 2012. i srednjoročnom razdoblju slabi.
"Cilj fiskalne konsolidacije treba biti smanjenje zadanih stavki rashoda. Smanjenje rashoda treba biti usredotočeno na smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, ograničavanje/zamrzavanje plaća, daljnje reforme u mirovinskom i zdravstvenom sustavu i smanjenje subvencija", ističe uz ostalo Misija MMF-a.
Direktor Svjetske banke za srednju Europu i baltičke zemlje Peter Harrold na prošlotjednom je brifingu za novinare kao tri najveća ekonomska i razvojna izazova za novu hrvatsku Vladu istaknuo hitnu provedbu fiskalne konsolidacije, strukturne reforme i maksimizaciju koristi ulaska Hrvatske u EU.
Fiskalna konsolidacija treba biti prvenstveno usmjerena na smanjenje rashoda kako bi se stvorio prostor za financiranje rasta i zaštitu ranjivih skupina. Strukturne reforme moraju uključivati poteze koji će osigurati rast hrvatske konkurentnosti, a priprema za članstvo u EU-u treba obuhvatiti podizanje sposobnosti za prihvat što više novca iz unijinih strukturnih fondova, kazao je tom prigodom Harrold.
Prošlog su tjedna u Hrvatskoj bili i predstavnici agencije Fitch u okviru uobičajene godišnje provjere kreditnog rejtinga Hrvatske. Fitch od 2009. status dugoročnog zaduživanja Hrvatske u stranoj valuti ocjenjuje s BBB minus, što je donja granica investicijskog statusa, s negativnim izgledima.
Krajem siječnja iz Fitcha su istaknuli kako bi pristup EU trebao Hrvatskoj donijeti opipljive koristi, ali i konkurenciju ostalih zemalja EU u privlačenju inozemnih ulaganja pa je potreba za strukturnim reformama zapravo pojačana.
Tada su naveli i da čekaju detaljan fiskalni i ekonomski program koji će biti osnova za ocjenu rejtinga te agencije u prvom tromjesečju ove godine.