Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izjavio je kako je unazad pet godina broj pčelara u Hrvatskoj porastao s 4000 na više od 7600, a da je broj pčelinjih zajednica porastao za gotovo 120 tisuća komada.
"Prisutan je i stalni pozitivan trend povećanja proizvodnje, ne samo meda već i matične mliječi, peludi, voska, i svega onoga što prati pčelarski sektor i daje na tržište", rekao je.
Kazao je da je to vrlo važno jer je dostupnost poljoprivredne proizvodnje i u Hrvatskoj i Europskoj Uniji, posebice segment pčelarstva, daleko od onoga što bi zadovoljilo potrebe stanovništva. "Govorimo o 52 posto samodostatnosti pčelarske proizvodnje i tu vidimo veliku mogućnost iskoraka i povećanja kvalitete proizvodnje, ali i plasmana konačnog proizvoda putem odličnog modela prodaje na kućnom pragu", rekao je ministar Jakovina.
Dodao je kako bi bio sretan kada bi barem dobar dio ostalih segmenata poljoprivrede imao tako dobre rezultate kao što je to u pčelarstvu.
Europska Unija ima svoja pravila i putem zakonske regulative Ministarstvo poljoprivrede dosta je stvari već tome prilagodilo, nastavio je ministar.
Nacionalni program za taj segment poljoprivrede, ističe, napravljen je do 2013., a u Ministarstvu će se truditi da potpora do tada ostane na što većem iznosu, odnosno barem na bazi onoga što je bilo dogovoreno za 2011.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Martin Kranjec izvijestio je da su prošli tjedan isplaćene i zaostale potpore pčelarima i to u iznosu od oko 8 milijuna kuna.
"Malo nas muči recesija, no ono što je dobro je da smo cijene nivelirali i nismo pali u odnosu na prošlu godinu. Dobro je da su pčelari shvatili da ne trebaju puštati sve zalihe meda na tržište i da ne bi skidali sami sebi cijenu, a ono što možda nije dobro je da nemamo velike igrače koji bi izvozili med u inozemstvo", rekao je. Kranjec je kazao da se radi na tome da se pojača prodaja na kućnom pragu jer je to najjača prodaja.
Središnja tema sajma, na kojemu će se u dva dana održati i brojna predavanja, je "Pčele, pesticidi - suživot".
Kranjec ističe da su pesticidi njihov najveći problem. Svjestan je da ne mogu zabraniti pesticide u potpunosti, no smatra da trebaju sa svim mjerodavnim institucijama sjesti za stol i organizirati edukacije za voćare, vinogradare, ratare o korištenju manje agresivnih pesticida koji neće naštetiti pčelama.
Zlatko Salaj, direktor Pčelarskoga sajma, izrazio je žaljenje jer, radi vremenskih neprilika i velikoga snijega u Lici i Gorskom Kotaru, neki izlagači nisu mogli doći, posebice iz Dalmacije i Istre.
Pčelarski sajam posjetili su i predstavnici Albanije koji će se u Bjelovaru zadržati tri dana te će s čelnicima Županije pokušati dogovoriti suradnju.
Sajam je raspoređen u tri cjeline: prodajnu, izložbenu i edukativnu. Organiziran je i gastro-kutak s jelima pripravljenima s medom.
Bjelovarsko-bilogorska županija druga je u Hrvatskoj po ulaganjima u pčelarstvo i prva po proizvodnji meda.