Na montiranim kraćim snimkama sa službenih kamera kojima se snimaju vladine sjednice zabilježeni su neki detalji iz rasprava vlade Janeza Janša koja je državu vodila od 2004. do 2008. godine, ali i neki istupi ministara u vladi Boruta Pahora koja je do formiranja nove još na dužnosti.
Slovenski mediji navode da bi se moglo raditi o pravom političkom skandalu ako se otkrije kako su snimke procurile na Youtube. Za sada se ne zna tko je materijal u kojemu bi možda moglo biti i državnih tajni stavljao na Youtube i kome je to u predizbornim danima moglo koristiti. Naime, objavljeni materijal, barem na prvi pogled, ne otkriva ništa osobito, osim što su nastupi ministrica i ministara relaksiraniji u odnosu na njihove javne govore i konferencije za tisak.
Tako na jednoj sjednici Pahorove vlade, pokazuje objavljeni video koji traje minutu i 42 sekunde, ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar objašnjava zašto je Sloveniji bio neprihvatljiv prijedlog povjerenika EU-a za proširenje Ollija Rehna koji je Hrvatska odmah prihvatila, a koji je predlagao posredništvo u rješenju bilateralnog spora, ali nije zadovoljavao slovenske interese. "U tekstu stoji engleska riječ contact, to je pravi izraz, ali ne piše teritorijalni kontakt", kaže Žbogar.
Dodaje kako ga je europska ministarska trojka na posebnom sastanku uvjeravala da Slovenija takav prijedlog mora prihvatiti, ali da je to odbio, dapače poručio je europskim kolegama da u takvom formatu s njima više ne želi sudjelovati. "Na sastanku s trojkom osjećao sam se vrlo neugodno, kao na nekom tribunalu, što je za Sloveniju kao članicu Europske unije neprihvatljivo", kaže na snimci Žbogar, dok se premijer Borut Pahor, koji sjedi do njega, drži ozbiljno i zamišljeno.
Ministar pravosuđa Aleš Zalar u svom istupu na istu temu dodaje da Rehnov prijedlog ne treba odbiti nego tražiti izmjene, pri čemu treba razmisliti bi li kondominij prilikom razgraničenja na moru, odnosno zajednička uprava u Piranskom zaljevu, za Sloveniju bila realna opcija u datoj situaciji.
Kao što je poznato, prvi, te kasniji drugi Rehnov prijedlog o posredništvu potaknuli su na kraju proces koji je konačno krajem 2009. doveo do potpisivanja arbitražnog sporazuma. Prema njemu će bilateralni prijepor dviju država biti riješen na Arbitražnom sudu s pet arbitara, a Slovenija i Hrvatska obvezale su se da će odluku sudaca prihvatiti.
Da bi do dogovora došlo, u tekstu arbitražnog sporazuma diplomatski je izbjegnut i tada sporni engleski izraz "contact", te upotrijebljen termin "junction" s čime su se složile obje države.