Tako je u organizaciji Kulturnoga društva "Miroslav Šalom Freiberger" ta monografija ponovno predstavljena u Zagrebu, nakon što je u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) prošle jeseni javnost prvi put upoznata s opusom toga arhitekta koji je snažno obilježio arhitekturu hrvatskoga glavnog grada na kraju 19. i u prvim desetljećima prošloga stoljeća.
Objavljena u sunakladništvu "Menadarmedije" i MUO-a monografija je rezultat autoričina višegodišnjeg istraživanja opusa arhitekta Ignjata Fischera koje je Marina Bagarić 'zaokružila' i doktorskom disertacijom.
Za monografiju je Marina Bagarić dobila i Nagradu Neven Šegvić za najuspješniji publicistički, kritički i teorijski rad na području arhitekture i urbanizma u prošloj godini, rekla je recenzentica povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević.
Izdavač Branko Čegec napomenuo da je riječ o knjizi ozbiljne autorice koja doista otkriva mnoge nepoznate dimenzije Zagreba.
Po riječima Aleksandera Lasla, riječ je o najboljoj arhitekturnoj monografiji ne samo u Hrvatskoj, već i šire, koja je bez konkurencije i uzor je, odnosno model koji je ljestvicu postavio vrlo visoko te će je biti teško dosegnuti.
Laslo se kritički osvrnuo na razinu na kojoj je dio medija popratio objavljivanje monografije i njezin sadržaj te ukazao i na dva kvalitetna medijska osvrta. Na tragu jednoga od medijskih napisa Snješka Knežević napomenula je da je Ignjat Fischer bio židovskoga podrijetla te da je prije vjenčanja prešao na katoličanstvo, dodavši da se radi o fenomenu asimilacije koji međutim nije spriječio da Fischer ne bude više puta hapšen i maltretiran tijekom NDH-a. Knežević smatra da je takav medijski pristup "tendenciozan i ima boju antisemitizma".
U MUO-u je prošle jeseni održana i izložba "Arhitekt Ignjat Fischer" na kojoj je predstavljen Fischerov opus, a koji je večeras posjetiteljima približila i autorica monografije i izložbe Marina Bagarić.