Komentatori bliski ljevici smatraju da će Janša na vlasti ponovo pokazati "autoritarizam" koji ga je odlikovao u njegovu mandatu od 2004. do 2008., dok ga komentatori bliski desnici smatraju pravim odgovorom za dubinu gospodarske i socijalne krize u kojoj se Slovenija našla nakon tri godine vlade Boruta Pahora.
Slovenski parlament u subotu je s 52 glasa 'za' i 38 'protiv' Janšu imenovao za mandatara, stavivši tako u oporbene klupe Socijalne demokrate (SD) dosadašnjeg premijera Boruta Pahora, ali i Pozitivnu Sloveniju Zorana Jankovića kojega je javnost nakon prijevremenih izbora 4. prosinca već vidjela u premijerskoj ulozi jer je sa svojom novom strankom osvojio najviše glasova.
"Slovenija je dobila mandatara u drugom pokušaju, ali ne onog kojega je očekivala nakon izbora, nego drugoplasiranog Janšu koji je uspio osigurati apsolutnu većinu u parlamentu", navodi ljubljansko "Delo".
List objavljuje i anketu prema kojoj Janšu sada 38 posto ispitanika smatra "najprimjerenijim" mandatarom, a Jankovića 34 posto, u potpunoj opreci s rezultatom ispitivanja tjedan dana ranije. To, kako se ističe, pokazuje da se slovenska javnost miri s parlamentarnim ishodom za koji birači ljevice tvrde da je rezultat "političkih akrobacija" dviju stranaka koje su najprije pregovarale s Jankovićem iako su bile "unaprijed" dogovorile da će u drugom krugu podržati Janšu.
Nova Janšina vlada preuzet će vlast u vrijeme teške gospodarske krize koja će je iscrpljivati, a nisu isključene ni nesuglasice s obzirom na raznorodne interese stranaka koje je sačinjavaju pa će njen mandat biti naporan, ocjena je komentatora u "Delu".
Uz to, Janšin mandat opterećuje nastavak sudskog procesa u korupcijskoj aferi Patria, gdje je jedan od suoptuženih. Iako zato ni predsjednik države Danilo Tuerk nije predložio Janšu u drugom krugu kao svog kandidata, smatrajući da on kao mandatar neće imati "puni legitimitet", slovenski politički analitičar, bivši veleposlanik u Beogradu, Borut Šuklje, smatra da Janša zbog toga neće imati teškoće u međunarodnoj komunikaciji kao premijer.
"Mislim da to u EU neće imati odjeka. Ono što se o toj aferi zna, već je poznato. Janšu visoko cijene u Europskoj pučkoj stranci, najmoćnijoj europskoj stranačkoj asocijaciji. Uz to, Janša je bio premijer u vrijeme kad je Slovenija 2008. predsjedavala Europskom unijom, zato ja ne vidim da će biti takvih teškoća", rekao je Šuklje u razgovoru za "Delo".
Većina slovenskih komentatora ističe da je Janša u svom uvodnom nastupu u parlamentu djelovao "pomirljivo" i prema oporbi i prema sindikatima koji će se protiviti najavljenim radikalnim mjerama štednje koje planira provesti Janšina vlada.
Istodobno, neki, s obzirom na Janšinu reputaciju "tamnog princa" slovenske politike, sumnjaju u njegovu kohabitaciju s političkom realnošću i drukčijim pogledima ljevice na razvoj krize. "Slovenija će s Janšinom vladom ući u novu fazu samoizolacije jer je to u njegovoj prirodi, a doći će opet i do političkog revanšizma prema onima koji mu se nisu spremni predati", tvrdi tako "Delov" kolumnist Boris Jež.
Janšinu vladu će sastavljati pet stranaka od kojih bi izlazak samo jedne iz koalicije uzrokovao gubitak parlamentarne većine. Neki slovenski komentatori zato smatraju da bi ona mogla završiti svoj mandat i prije isteka četiri godine, pod teretom krize, otvarajući mandat za neku tehničku vladu ili novu vladu u kojoj bi dominirala ljevica. Drugi pak ističu da Janša već kontrolira dio sindikalnih udruga pa se ne treba bojati prosvjeda protiv najavljenih reformi i štednje.