"Neulaskom (u EU) vjerojatno slijedi pad kreditnog rejtinga, što znači da bi novac postao skuplji, a mi moramo financirati dug i gospodarski razvoj", rekao je Marušić na skupu na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, dva dana prije referenduma o pristupanju Hrvatskoj EU-u. Marušić je govorio umjesto najavljene ministrice vanjskih i europskih posloa Vesne Pusić.
"Unatoč krizi, Unija je daleko najsnažnije svjetsko gospodarstvo. Pojedine zemlje su u velikim problemima, ali to nije posljedica članstva u EU-u ili eurozoni, nego loših nacionalnih gospodarskih politika", dodao je.
Pomoćniku ministrice nije jasno kako je nastala dvojba živi li se bolje u Hrvatskoj ili u Uniji, pa je iznio podatke koji, tvrdi on, daju jasnu prednost uniji europskih država.
Prosječni životni vijek u EU je 76,4 godine, a u Hrvatskoj 72,4 godine, prirodni prirast u Uniji je +1, u Hrvatskoj -1,8, nezaposlenost mladih u EU-u iznosi 21,2 posto, a u Hrvatskoj 32,5 posto, dok je BDP po glavi stanovnika Unije 27,000 dolara, dok je u Hrvatskoj 10,400 dolara.
Na konferenciji koju su organizirali Akademija za politički razvoj i British Council, euroskeptične argumente iznio je Ladislav Ilčić iz udruge "Hrast" koji smatra da Hrvatska nije trebala žuriti s referendumom o pristupanju.
"Činjenica je da je kriza u Uniji velika. Zar nam se baš tako žuri? Zar nismo mogli sačekati 3,4 mjeseca i vidjeti kako će se razvijati situacija u EU", pitao je Iličić dodajući da je "Hrast" za ulazak u Uniju, ali je svojim članovima preporučio da na referendumu glasuju protiv.
"Jasno je da Hrvatska nema resursa da živi izvan bloka, ali ne možemo zanemariti mišljenje istaknutih stručnjaka da je trenutno gospodarski bolje da ostanemo izvan Unije", istaknuo je.
Iličić je rekao da, "s obzirom na to što su činili ranije", nema povjerenja u hrvatske političare da će u Uniji zastupati suverene hrvatske interese te je prigovorio što prije referenduma nije provedena znanstvena studija o migracijama, konkurentnosti i nekretninama u uvjetima hrvatskog članstva.