"Snižavanje ocjene kreditnog rejtinga Slovenije i još 8 zemalja eurozone nam se čini pretjeranim", navedeno je u izjavi za javnost slovenskog ministarstva za financije u kojoj se dodaje da se Slovenija slaže s ocjenom koju je u tom pogledu dao europski povjerenik za monetarne i ekonomske poslovce Olli Rehn.
Agencija S&P u petak je po drugi put u proteklih 6 mjeseci snizila kreditni rejting Slovenije, ovoga puta sa AA- na A+.
Slovensko ministarstvo za financije navodi da najnovija ocjena ne uvažava činjenicu da Slovenija, iako nakon prijevremenih parlamentarnih izbora još uvijek nema novu vladu s punim ovlastima, provodi mjere za stabilizaciju javnih financija, kontrolirajući državne troškove u nastojanju da proračunski deficit sa sadašnjih 4,3 posto BDP-a smanji na 3 posto u iduće dvije godine, kako je to i predviđeno u okviru Programa o stabilnosti eura.
Kritični slovenski ekonomisti tvrde međutim da novo snižavanje kreditnog rejtinga za Sloveniju nije moglo biti neočekivano s obzirom na velik rast državnog duga i rastuće proračunske troškove u zadnjih nekoliko godina.
Nova slovenska vlada morat će "radikalno" smanjiti rashode, izjavio je u subotu ekonomist Maks Tajnikar za Slovenski radio.
"S obzirom na slabu ekonomsku politiku i političku krizu ovakav pad ne može biti iznenađenje", rekao je u subotu ekonomist Bernard Brščič koji tvrdi da se mogao očekivati i pad rejtinga za dva stupnja, te da "Slovenija tone", ako se takva politika nastavi.
Negativna očekivanja svjetskih financijskih tržišta na kojima je zbog neizvjesnosti oko formiranja nove vlade prinos na slovenske desetogodišnje državne obveznice (kamate na dugoročno zaduživanje) u zadnjih tjedan dana opet porastao na više od sedam posto, mogla bi se promijeniti samo ako sljedeća vlada bude provodila "izrazito konzervativnu fiskalnu politiku", odnosno rezala troškove, ocjenjuje Brščič.
Proračunski deficit koji iznosi oko dvije milijarde eura po ocjenama slovenskih ekonomista zahtijevao bi da se deficit već ove godine smanji za najmanje 700 milijuna, no to će biti teško zbog izrazitog protivljenja sindikata radikalnom smanjenju troškova "socijalne države".
Brščič i neki drugi ekonomisti upozoravaju i na nerealne najave nekih političara tijekom lanjske predizborne kampanje o velikom gospodarskom rastu budući da se to ne može izvesti novim zaduživanjem, osobito u uvjetima gospodarske stagnacije nego samo pružanjem prilika privatnom kapitalu u zemlji i inozemstvu, te prodajom dijela državne imovine.