Do pokazatelja prošlogodišnjih poslovnih rezultata hrvatske smještajne industrije u Horwath HTL Zagreb su došli temeljem svog najnovijeg istraživanja "Mjesečni benchmark hrvatske smještajne industrije", a Čizmar ističe da su tim istraživanjem obuhvatili reprezentativan uzorak od čak 40 posto ukupnih smještajnih kapaciteta hotela, turističkih naselja i kampova.
Po njihovim podacima, u hotelima, turističkim naseljima/apartmanima i kampovima u Hrvatskoj je ukupno nešto malo više od 350,5 tisuća kreveta i kamp parcela, što znači da je istraživanjem obuhvaćeno njih oko 139 tisuća.
Promatrano po segmentima, najveći porast prihoda prošle je godine ostvaren u kampovima i hotelima, a nešto manji u turističkim naseljima, dok je porastu najviše pridonio rast zauzetosti kapaciteta, a manje cijene koje su uglavnom stagnirale i tek manjim dijelom umjereno rasle.
Unatoč porastu prihoda u smještajnoj je industriji ostvaren skroman rast profitabilnosti mjeren udjelom bruto operativne dobiti (prije fiksnih troškova) u ostvarenom ukupnom prihodu (povećanje za oko 3 postotna boda), ističu iz Horwath HTL Zagreb.
Komentirajući takve rezultate, Čizmar napominje da su očekivani s obzirom na događanja u okruženju prošle godine, prije svega na tržišne turbulencije na dijelu mediteranskih destinacija s kojih se dio potraživanja usmjerio na Hrvatsku.
Pogodovalo je i to što u uvjetima recesije, kada se diskrecijski dohoci raspoloživi za turizam i slobodno vrijeme smanjuju, gosti biraju bliže destinacije i jeftinije vrste smještaja, smanjujući na taj način ukupni trošak godišnjeg odmora, a s obzirom da je Hrvatska blizu i da ima pretežiti udjel jeftinijih vrsta smještaja (privatni smještaj, kampovi) u takvoj je situaciji, kaže Čizmar, imala 'sreću u nesreći'.
Ništa manje važan je, napominje, i utjecaj lijepog vremena u 2011., posebno na porast potražnje u kampovima.
Unatoč utjecaju tih tzv. eksternih faktore, koji su najviše utjecali na poraste prihoda smještajne industrije prošle godine, i to posebno u pred i posezoni, iz Horwath HTL Zagreb ne umanjuju ni efekte lanjskog udruženog oglašavanja javnog i privatnog sektora.
Ipak, dobrim drži najave novog ministra turizma Veljka Ostojića da će za ovu godinu mjere udruženog oglašavanja i državne potpore za te mjere biti usmjerene isključivo na pred i posezonu, jer u glavnoj sezoni, kada je u hrvatskom turizmu ionako sve gotovo puno, nema razloga davati takve potpore što je bio slučaj lani.
Procjenjuje da će se u ovoj godini lanjski rezultati u smještajnoj industriji moći ponoviti jedino uz sinkroniziranu i sada već brzu (s obzirom na raniji Uskrs ove godine) akciju cijelog sektora, posebno hotelijera, uz dodatne marketinške aktivnosti te dobro smišljene potpore javnog sektora.