Radi se o sredstvima ukupne vrijednosti 23,18 milijuna eura iz zajma koji je Hrvatskoj po povoljnim uvjetima - rok otplate 20 godina, poček pet godina i kamatna stopa ispod četiri posto, odobrila Europska investicijska banka (EIB).
Taj je novac namijenjen za financiranje projekata izgradnje centara za gospodarenje otpadom Bikarac u Šibeniku, Kaštijun u Istri i Marišćina pored Rijeke, čime Hrvatska nastavlja s uspostavom integriranog sustava gospodarenja otpadom koji treba biti dovršen do kraja 2018. godine.
Po riječima ministrice zaštite okoliša i prirode Mirele Holy, projekti izgradnje centara za gospodarenje otpadom i sanacije ili zatvaranja odlagališta otpada sufinanciraju se iz EU fondova u cilju usklađivanja s Direktivom o odlaganju otpada. Centri će postupno preuzimati otpad s odlagališta i primjenom odgovarajuće tehnologije osigurati postupno smanjenje udjela biorazgradivog komunalnog otpada na 35 posto ukupne količine takvog otpada proizvedenog 1997. godine.
Izgradnja cijelog sustava po procjenama će stajati 3,2 milijarde eura, a kako 25 posto sredstava za EU projekte Hrvatska treba osigurati samostalno, u državnom proračunu ili proračunima lokalnih jedinica, Ministarstvo financija potpisalo je okvirni zajam u iznosu 200 milijuna eura za sve infrastrukturne projekte iz EU sredstava, iz čega će se financirati i projekti Bikarac, Kaštijun i Marišćina.
Ministar financija Slavko Linić napomenuo je kako projekti koji uz pomoć EU-a poboljšavaju život stanovništva na lokalnoj razini šalju dobru poruku pred referendum o pristupanju Hrvatske EU-u da hrvatski građani nakon ulaska u Uniju mogu računati na daljnu pomoć u podizanju životnog standarda.
Slično su govorili i predstavnici područnih i lokalnih vlasti pa je tako istarski župan Ivan Jakovčić ustvrdio da bi 10,3 milijuna eura, koliki je iznos zajma koji će koristiti Istarska županija, njegovoj županiji bilo "gotovo nedostižno", pa bez EU vjerojatno ne bi bilo ni centra u Kaštijunu.
Šibenski gradonačelnik Ante Županović istaknuo je pak kako 1,5 milijuna eura koje Šibenik treba izdvojiti za centar Bikarac dosiže čak pet posto gradskog proračuna, što grad bez pomoći EU-a ne bi mogao financirati.
Ministrica Holy također je najavila donošenje novog Zakona o otpadu koji bi trebao predstavljati veliku razvojnu šansu za Hrvatsku u smislu razvijanja zelenih industrija, prvenstveno za primarnu selekciju otpada.
U vezi najava da njezino Ministarstvo razmišlja o ukidanju otkupa PET ambalaže, Holy je rekla da se taj problem "neće lomiti preko koljena", ali se stvari moraju promijeniti, pri čemu će koristiti pristup "mrkve i batine".