SKOPLJE
U petak je u makedonskoj prijestolnici Skoplju svečano otvoren "Slavoluk Makedonija" na kojem je predstavljena povijest i kultura Makedonije od antičkog doba do stjecanja neovisnosti. "Slavoluk Makedonija", sličan pariškom "Slavoluku pobjede", nalazi se na trgu Pela, visok je 21 metar a na njemu su reljefi s motivima iz makedonske povijesti i kulture. Na reljefu na strani okrenutoj makedonskom parlamentu, Sobranju, prikazane su makedonske falange, bizantski car Justinijan, car Samuilo, Kraljević Marko, Karpoš, Ilindenski ustanak, antifašistička borba, egzodus Makedonaca iz grčkog dijela Makedonije 1948. i proglašenje neovisnosti 1991. godine, rekla je autorica Valentina Stevanovska. Na drugim stranama slavoluka predstavljeni su folklorni motivi te makedonska kultura od neolita do danas. Do vrha slavoluka, gdje će se nalaziti vidikovac, vode dva lifta i dva stepeništa a unutar slavoluka bit će smještena galerija. Slavoluk je stajao 4,4 milijuna eura i dio je šireg projekta izgradnje sličnih objekata u Skopju do 2014. godine, u ukupnoj vrijednosti od 200 milijuna eura.
CIUDAD MEXICO
Meksički predsjednik Felipe Calderon otvorio je najviši ovješeni most na svijetu, javio je BBC. Most Baluarte visok 403 metra, premošćuje duboku dolinu u planinama Sierra Madre na sjeveru Meksika, kao dio nove autoceste koja prolazi od Mazatlana na pacifičkoj obali do Duranga u unutrašnjosti. Meksički ovješeni most toliko je visok da bi se ispod njegovog središnjeg luka lako mogao smjestiti i Eiffelov toranj, navodi BBC. Predstavnici Guinnessove knjiga rekorda Calderonu su na svečanosti predali priznanje za jedinstveni graditeljski pothvat. Most Baluarte, koji je dug 1124 metra, po visini nadmašuje dosadašnjeg rekordera, čuveni vijadukt Millau u Francuskoj. Nova meksička autocesta zamijenit će zloglasni krivudavi put zvan "Vražja kičma" preko zapadnog dijela planina Sierra Madre, a na njoj će se izgraditi još osam mostova viših od 300 metara i više od 60 tunela. Autocesta bi put od Mazatlana do Durnaga trebala skratiti za šest sati, a most Baluarte će za javni promet biti otvoren kasnije ove godine.
LONDON
Gubitak pamćenja i ostalih moždanih funkcija može početi rano, čak s 45 godina, što postavlja velike izazove pred znanstvenike koji pokušavaju pronaći nove načina liječenja demencije, objavili su u petak stručnjaci. Zaključak desetogodišnje studije u kojoj je sudjelovalo više od 7.000 britanskih vladinih službenika u suprotnosti je s ranijim spoznajama da pad kognitivnih sposobnosti ne počinje prije 60. godine života te bi mogao imati dalekosežan utjecaj na buduća istraživanja demencije. Velik broj novih lijekova za Alzheimerovu bolest, najčešči oblik demencije, trenutno je u fazi kliničkih ispitivanja, no očekivanja su niska i neki stručnjaci strahuju da se novi lijekovi testiranju na pacijentima koji su prestari da bi se pokazale njihove koristi. Istraživački tim predvođen Archanom Singh-Manoux iz Centra za istraživanje epidemiologije i javnog zdravlja u Francuskoj i s londonskog University College otkrio je umjereni pad umnih sposobnosti u žena i muškaraca u dobi od 45 do 49 godina. Među starijim osobama uključenima u studiju prosječan pad kognitivne funkcije bio je veći, ali su zabilježene velike varijacije s obzirom na godine, uz trećinu ispitanika od 45 do 70 godina koji nisu pokazali nikakav pad.
LONDON
Britanski premijer David Cameron izrazio je u petak žaljenje što film "Željezna lady" daje prikaz ostarjele, pa i senilne Margaret Thatcher, ocijenivši da je film "trebao biti snimljen u neko drugo vrijeme". "To je film koji se više bavi starenjem i elementima staračke demencije nego iznimnom premijerkom", požalio se premijer u razgovoru za radio BBC. "Ne mogu a da se ne zapitam zašto film izlazi uprava sada", komentirao je, dodavši kako bi "htio da je snimljen u neko drugo vrijeme". David Cameron je ipak pohvalio glumu "fantastične" Meryl Streep koja je "sjajno" odglumila lik Margaret Thatcher, rekao je. Cameron je u šali dometnuo kako je siguran da se film o njegovu životu nikada neće snimati.
ZAGREB
Znanstvenici oregonskoga instituta za primate kombinirali su embrijske matične stanice nekoliko majmuna, usadili ih u embrije ženki i tako su nastali Roku, Hex i Chimero, prvi majmuni himere koji izgledaju kao obični rezus majmuni, objavili su znanstvenici u petak. Skupine stanica u njihovu tijelu sadržavaju čak šest različitih genoma, kaže dr. Shoukrat Mitalipov. "Učinili smo to na majmunima jer smo htjeli vidjeti imaju li matične stanice koje smo izolirali iz ljudskih embrija potencijal, osobito za regenerativnu medicinu, mogu li se razviti u zrela i funkcionalna tkiva i organe. Zato smo izveli ovu studiju na rezus majmunima", kaže dr. Mitalipov. Po njegovim riječima, ključno je bilo upotrijebiti matične stanice iz veoma rane faze razvoja embrija, kad one još mogu stvoriti cijelu životinju, kao i posteljicu i ostala tkiva nužna za održanje života. "Stanice se nikad ne stapaju, ali ostaju zajedno i stvaraju tkiva i organe", rekao je. "Mogućnosti za znanost goleme su", dodao je. Znanstvenici se već desetljećima služe miševima himerama za istraživanje ljudskih neuroloških poremećaja. To im omogućuje da vide kako se različite genske strukture ponašaju kad su izložene istim uvjetima u okolišu. Ali s nastankom novih majmunčića Mitalipov kaže kako će znanstvenici sad dobiti još bolji uvid u te bolesti u ljudi zbog toga što su ljudi i majmuni bliži. Mitalipov se nada da će to istraživanje znanstvenicima omogućiti da bolje shvate što matične stanice mogu, a što ne. On se nada da će se u budućnosti istraživanje usredotočiti na ljude, pa i na ljudske embrije, ali naglašava da nitko ne kani proizvesti ljudsku himeru.
LOS ANGELES
Reper Kanye West pustio je u twitter pravu "bujicu misli", više od 80, a obožavatelji i kritičari zatečeni su. Autor albuma Watch the Throne u tri je sata u četvrtak objavio 80 tvitova o sukobu s modnom industrijom, pogledima na politiku te o tome kako, nadahnut pokojnom majkom Dondom pokreće dizajnersku kuću. "Kao Michael Jackson, Mcqueen i Steve Jobs, moramo činiti stvari boljima", napisao je.
ZAGREB
Gospodar prstenova možda je bio uzor tisućama sljedbenika, možda je okrunjen i kao najdraža knjiga u Britaniji, milijuni primjeraka prodani su diljem svijeta, ali odnedavna su javnosti dostupni dokumenti koji pokazuju da je Nobelov odbor prozu J. R. R. Tolkiena ocijenio drugorazrednom, piše britanski list Guardian na internetskim stranicama. Razmišljanje Nobelova odbora ostalo je tajnom pedeset godina, a onda je u Nobelovoj knjižnici u Stockholmu otvoren arhiv za 1961. Švedski novinar Andreas Ekstroem bacio se na proučavanje prije nedostupnih dokumenata i otkrio kako je žiri prešao preko imena poput Lawrencea Durrella, Roberta Frosta, Grahama Greenea, EM Forstera, Alberta Moravie i Tolkiena i odabrao dobitnika nagrade za književnost 1961, jugoslavenskoga pisca Ivu Andrića. Odbor je pohvalio Andrićevu "epsku snagu kojom prati temu i opisuje ljudske sudbine potekle iz povijesti svoje zemlje". Drugi nominirani pisci od Nobelova su odbora dobili još kraću primjedbu, otkrio je Ekstroem u švedskome listu Sydsvenska Dagbladetu. Tolkienova proza, "nije se približila najvišoj pripovjedačkoj razini", napisao je član odbora Anders Oesterling. Tolkiena je za nagradu predložio njegov prijatelj, pisac C. S. Lewis. Frost je odbačen zbog "poodmakle dobi": tada mu je bilo 86 godina. Odbor je ocijenio da su godine toga američkoga pjesnika "temeljna prepreka koju odbor sa žaljenjem mora konstatirati". I Forster je odbačen zbog dobi. Od ostalih kandidata, Durrell "ostavlja sumnjiv okus u ustima (...) zbog manijakalne preokupacije erotskim komplikacijama", a talijanski romanopisac Alberto Moravia "pati od... opće monotonije". Greene, koji na kraju uopće nije dobio Nobelovu nagradu, te je 1961. bio drugi, a treća je bila danska književnica Karen Blixen, autorica knjige Moja Afrika.