Međusobne optužbe za korupcijske afere između vladajućih i oporbenih zastupnika mogle su se čuti već na početku ovogodišnjeg zasjedanja krajem siječnja, pri čemu su HDZ-ovci na SDP-ove prozivke za afere u vladinim resorima uzvraćali optužbama za financijske afere SDP-ove gradske vlasti u Rijeci, te na račun čelnika HNS-a Radimira Čačića za privatizacijske i druge malverzacije. Ministar gospodarstva Đuro Popijač tada je u sabornici za Čačića rekao: "Imamo još jednog potencijalnog kandidata za ministra Karamarka", dok je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko najavio da će policija kriminalistički istražiti te afere. Karamarko je tada izvijestio i da je iz SAD-a stiglo 30 tisuća stranica "teška" dokumentacija vezana uz aferu Daimler (kupnja vatrogasnih vozila iz 2003.).
Zastupnik Hrvatskih socijaldemokrata Ivica Pančić je krajem siječnja USKOK-u podnio kaznenu prijavu protiv HDZ-a koju je temeljio na Zakonu o odgovornosti pravne osobe za kaznena djela i u kojoj je tadašnju vladajuću stranku, na temelju napisa u medijima, teretio za ostvarivanje protupravne imovinske koristi, uglavnom kroz tzv. crne fondove. USKOK je u jesen potvrdio da istražuje HDZ u slučaju Fimi media, a u prosincu je tu stranku obuhvatio i optužnicom.
Strasti u sabornici ponovno je tada uzburkao SDP-ov zastupnik Željko Jovanović kada je u Rijeci ponovio optužbu da je vrh HDZ-a zločinačka organizacija, "začinivši" to i izjavom da su "pojedini pripadnici HDZ-ove vrhuške pravi zločinci". Predsjednik HDZ-ovog saborskog kluba Andrija Hebrang tada je u Saboru Jovanovića nazvao "najkorumpiranijim političarom u Hrvatskoj", optužujući ga da spuštanjem političkog dijaloga na najniže grane zapravo želi prikiriti svoju i korupciju svoje stranke.
HDZ-ovi potpredsjednici Sabora Vladimir Šeks i Ivan Jarnjak su predsjedniku Sabora Luki Bebiću zamjerili da članove njihove stranke ne štiti od uvreda, posebno iz HDSSB-ovih klupa, a kamere su zabilježile i kada je Šeks, demonstrativno izlazeći iz sabornice, Bebiću poručio "Nećeš još dugo".
Upravo zbog političkog dijaloga među zastupnicima sredinom veljače saborsko se Predsjedništvo usuglasilo o potrebi da aktualni saziv Sabora rad završi u tolerantnijoj atmosferi, izbjegavajući uvredljive i rasprave u kojima prevladava govor mržnje.
Na prvoj ovogodišnjoj sjednici Sabor je donio novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, ali bez glasova oporbenih zastupnika koji su napustili sabornicu nakon što je većina odbila njihove amandmane da se predsjednika i članove Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa bira dvotrećinskom većinom. Kako oporba i u nastavku godine nije htjela glasovati o članovima tog povjerenstva, novi sastav tog tijela, zbog neodovoljno ruku u sabornici, još nije izabran.
Tada je donesen i na izborima ove godine prvi put primijenjen Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koji je uveo strožu kontrolu izvora i načina trošenja novca u izbornim kampanjama te financiranja političkih stranaka. Dopunama Zakona o tržištu električne energije HEP-u je omogućeno da struju, ako je to u državnom interesu, prodaje i strancima, a na prijedlog HDZ-a i HSS-a izglasan je Zakon o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata.
U ožujku, kada su se u Zagrebu i nekim drugim gradovima održavali prosvjedi na kojima se tražila ostavka vlade i raspisivanje izbora, saborsko je zasjedanje tjedan dana svako jutro počinjalo zahtjevom oporbe da se premijerka Jadranka Kosor u Saboru očituje o aktualnoj situaciji u zemlji te odredi datum izbora. Na to su iz Vlade i HDZ-a odgovarali da se vlast ne ruši na ulici te da bi ranije raspisivanje izbora ugrozilo napore da pregovori o članstvu Hrvatske u EU završe do kraja lipnja. Iz HDZ-a su tada SDP optuživali da stoji iza tih prosvjeda.
Sredinom travnja zastupnici su izrazili nezadovoljstvo haškom osuđujućom presudom hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, ističući da inkriminaciju akcije Oluja kao udruženog zločinačkog pothvata ne mogu prihvatiti, a u tom smislu ni političku presudu Domovinskom ratu.
U to je vrijeme Sabor izmijenio Zakon o pravima i dužnostima zastupnika, po kojemu s danom konstituiranja novog saziva Sabora pravo na ostvarivanje zastupničke mirovine mogu ostvariti zastupnici s navršenih 60 godina života, 25 godina staža i najmanje jednim punim mandatom. Za zastupnice se uvodi prijelazno razdoblje do 2031.
U svibnju je Sabor donio zakon o nezastarjevanju kaznenih djela ratnog profiterstva te onih iz vremena pretvorbe i privatizacije, a prvi koji se našao optužen zbog sumnji u ratno profiterstvo po tom zakonu je bivši premijer Ivo Sanader koji na sudu odgovara za optužbe u slučaju Hypo banke. Sabor je tada, u sklopu reforme pravosuđa, izmijenio zakone o parničnom postupku, o USKOK-u, o DSV-u i DOV-u.
Proljeće 2011. u Saboru su obilježili i učestali verbalni sukobi između HDZ-a i HDSSB-a, stranke čiji su zastupnici dobili uvjerljivo najviše opomena, a nemalo ih je puta i straža udaljavala sa sjednice. Te je mjere (ovlasti) predsjedavajućeg najčešće koristio Šeks, koji je poruku HDSSB-ovca Dinka Burića da mu (Šeksu) je potrebno stacionarno liječenje nazvao nezabilježenim uvredama i objedama u 20 godina Hrvatskog sabora.
Oporba je u to vrijeme najavljivala osnivanje saborskog istražnog povjerenstva koje bi trebalo istražiti koristi li vlast policiju u obračunu s političkim neistomišljenicima, nakon što je bivši potpredsjednik vlade Damir Polančec javno objavio da mu je ravnatelj policije Oliver Grbić u rujnu 2009. predložio kako bi HDZ, s obzirom da je najviše anonimnih prijava podneseno protiv članova te stranke, radi balansa trebao uzvratiti podnošenjem prijava protiv oporbenih čelnika. U to je vrijeme, naime, kazneno prijavljen SDP-ovac Slavko Linić, ali je prijava uskoro odbačena. Iz vlade i HDZ-a odgovorili su da se tim sumnjama trebaju baviti državne institucije, a većina u saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost zaključila je kako nadležne službe nisu utvrdile ništa što bi teretilo Grbića.
Hebrangova ocjena da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, koju je upisao u knjigu žalosti povodom smrti generala Đure Brodarca, naišla je na osudu njegove stranke, posebno HDZ-ovca Šeksa koji je najavio da će vrh stranke razmotriti političke posljedice te Hebrangove, kako ju je nazvao, politički štetne i neistinite ocjene.
Zbog protivljenja oporbe vladajuća većina nije uspjela promijeniti Ustav kako bi se prava hrvatskih branitelja regulirala ustavnim zakonom, što su braniteljske udruge dočekale s ogorčenjem.
Na zadnjem saborskom zasjedanju prije ljetne stanke HDSSB-ovom zastupniku Ivanu Drmiću dva puta je skidan imunitet radi kaznenog progona zbog sumnje u pokušaj podmićivanja sudaca Vrhovnog suda kako bi se izmijenila osuđujuća presuda ratnom zločincu Branimiru Glavašu. Imunitet je tada skinut i nezavisnom zastupniku Ivanu Čehoku, i to kako bi ga se uhitilo i pritvorilo zbog optužbi za malverzacije sa zemljištem u Varaždinu, a u listopadu mu je imunitet skinut i zbog pokretanja kaznenog postupka.
Iako tijekom stanke Sabor nije zasjedao, zastupnici su se ipak okupljali u Saboru, i to članovi Mandatno imunitetnog povjerenstva (MIP) koji su krajem srpnja imunitet skinuli i HDZ-ovcu Vedranu Rožiću, kojega DORH tereti za gospodarske zlouporabe u splitskom Hajduku. MIP je početkom rujna odobrio USKOK-ov zahtjev da se imunitet skine i Ivi Sanaderu kako bi ga se kazneno gonilo zbog ratnog profiterstva u aferi Hypo.
Odmah po okupljanju u sabornici zastupnici su nastavili međusobnim optužbama, pa je tako ministar Karamarko HDZ-ovcima odgovorio da je policija o sadržaju knjige "Uspom Radimira Čačića 90-ih" izvijestila DORH te započela istražne radnje, dok je predsjednica vlade i HDZ-a Jadranka Kosor poručila SDP-u da njezina stranka neće posustati dok svi lopovi, pa i oni iz SDP-a i drugih stranaka Kukuriku koalicije, ne stanu pred lice pravde. Izjavu SDP-ovca Ranka Ostojića u tisku da SDP na vlast dolazi "s britvom u ruci" protumačila je kao najavu partijskog obračuna s političkim neistomišljenicima, ističući da se HDZ ne boji "britvi, sjekira, linčeva, zatvaranja i prijekih sudova".
Javnost je sredinom listopada iznenadio HDZ-ov zahtjev da Sabor SDP-ovcu Jovanoviću skine imunitet radi izrečene riječi, kako bi ga ta stranka mogla kazneno goniti po privatnoj tužbi za klevetu, odnosno za zločin iz mržnje kako je HDZ okvalificirao Jovanovićeve tvrdnje o vrhu HDZ-a kao zločinačkoj organizaciji. No, HDZ nije imao većinu na sjednici MIP-a pa taj prijedlog nije prošao, ali je rasprava bila vrlo burna, posebno nakon što je Šeks SDP-ovki Gordani Sobol poručio da se pristojnosti drži "kao što se drži plesa oko štange", a HDZ-ovac Tomislav Čuljak prema SDP-ovcu Arsenu Bauku bacio papire.
Već idući dan zastupnici stranaka Kukuriku koalicije proglasili su bojkot rada u Saboru ističući da neće sudjelovati u HDZ-ovom narušavanju dostojanstva i ugleda parlamenta. "U situaciji u kojoj je komunikacija dovedena na razinu bacanja flaša i papira, kao u zadnjoj birtiji, smatramo da je to situacija u kojoj mi više ne možemo sudjelovati", poručila je tada HNS-ovka Vesna Pusić.
Oporbenom bojkotu pridružio se i SDSS, nakon čega je parlamentarna većina došla pod znak pitanja, pa dva petka zaredom nije uspjela skupiti kvorum za glasanje.
Iako su prihvatili SDSS-ov prijedlog i na Predsjedništvu Sabora osnovali radnu skupinu koja se trebala dogovoriti koje točke raspraviti i izglasati do kraja zasjedanja, oporba i HDZ oko toga nisu postigli dogovor, a tome nije pridonijela ni Šeksova isprika Gordani Sobol.
Tjedan dana prije raspuštanja Sabora vladajući su ipak skupili kvorum i skinuli imunitet Jovanoviću, čime je ostvarena najava Jadranke Kosor iz travnja da HDZ nikada neće Jovanoviću oprostiti teške optužbe te će se svim pravnim sredstvima boriti protiv "takvog govora mržnje". Predsjednik SDP-a Zoran Milanović je skidanje Jovanovićeva imuniteta nazvao "malim ustavnim udarom".
Iskoristivši kvorum, HDZ je tada u Saboru izglasao i tzv. zakon o ništetnosti, kojim su ništetnima i bez pravnog učinka proglašeni svi pravni akti bivše JNA, njezinih i pravosudnih tijela bivše SFRJ i Srbije koji se odnose na Domovinski rat u Hrvatskoj. Donesen je novi Kazneni zakon, po kojemu se neisplata plaća zbog neopravdanih razloga smtra kaznenim djelom, a najviša kazna za osobito teška kaznena djela povećana je s 40 na 50 godina. Dopunjen je Zakon o medicinskoj oplodnji pa se za parove koji na oplodnju odlaze zbog teških oblika neplodnosti dopušta unošenje i više od tri zametka u jednom postupku, uz mogućnost zamrzavanja "viška" zametaka.
Sabor je donio i Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske, odnosno s pripadnicima hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, hrvatskom manjinom u europskim državama te hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima. Tim je zakonom, za čije se donošenje snažno zauzimao predsjednik Sabora Bebić, potvrđena obveza hrvatskih vlasti da štite prava Hrvata izvan domovine i njihove interese, a o odnosima s njima skrbit će Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske te poseban vladin Savjet.
Ni zadnji dan zasjedanja nije prošao glatko, pa su odluke o privremenom financiranju u prvom tromjesečju 2012. te o raspuštanju Sabora izglasane tek kada je Bebić zaprijetio da će, ne vrati li se oporba u sabornicu, nastaviti zasjedanje do sredine siječnja iduće godine.
Nakon raspuštanja Sabora, hrvatski predsjednik Ivo Josipović raspisao je parlamentarne izbore za 4. prosinca.
Na parlamentarnim izborima 4. prosinca pobijedile su stranke Kukuriku koalicije (SDP, HNS, IDS i HSU), a sedmi saziv Sabora, u kojemu sjedi 151 zastupnik, konstituiran je 18 dana poslije, izborom SDP-ovca Borisa Šprema za novog predsjednika parlamenta.
Vladajuću većinu u Saboru čini 80 zastupnika iz stranaka Kukuriku koalicije, a potporu većini daje i osam zastupnika nacionalnih manjina. Oporbu čini 44 zastupnika iz HDZ-a, njihovi partneri iz HGS-a i DC-a imaju dvoje, odnosno jednog zastupnika, Hrvatski laburisti i HDSSB u oporbenim klupama imaju po šest zastupnika, dva su neovisna zastupnika izabrana s liste Ivana Grubišića, a po jednog imaju HSS i HSP dr. Ante Starčević.
Nakon konstituiranja, isti dan popodne izmijenjen je Zakon o Vladi kojim je promijenjen broj i naziv ministarstava, a sutradan je saborska većina izglasala povjerenje predsjedniku SDP-a Zoranu Milanoviću kao novom premijeru te članovima njegove vlade.