To arheološko nalazište, jedno od najmanje poznatih u Rimu, obuhvaća niz podzemnih hodnika visokih dva metra koji se sijeku čineći kvadrat sa stranicom od 11 m, izdubljen u sedrenom brežuljku. U zidovima tih hodnika iskopane su udubine za sarkofage.
Tu grobnicu koja je prvotno bila ukrašena kolonadom, dao je početkom III. st. prije Krista sagraditi konzul Lucius Cornelius Scipion Barbato, čiji se otmjeni sarkofag ističe u dnu središnjeg hodnika.
Scipioni, dio roda Cornelia, obnašali su visoke političke i vojne dužnosti u doba starog Rima, a među njima je bio i Scipion Afrički (235.-183. prije Krista) koji je porazio Hanibala u Drugom punskom ratu protiv Kartage.
Zanimljivo je da Scipion Afrički nije pokopan u obiteljskoj grobnici: pod optužbom da je otuđio javni novac pobjegao je iz Rima u Linternu (u okolici današnjeg Napulja). Na njegovu grobu, koji je izvan rimskog teritorija, stoji natpis: "Nezahvalna domovino, nećeš imati moje kosti".
Grobnicu su 1780. slučajno otkrila dvojica svećenika, vlasnici vinograda iznad nalazišta, koji su je pronašli tijekom radova na proširenju vinskog podruma.