Po riječima akademkinje Wertheimer-Baletić, riječ je o zaokruženom djelu koje obrađuje složenu problematiku fertiliteta u posljednjih pola stoljeća te koje "nema samo teorijsku, nego i aplikativnu vrijednost budući da je važno za populacijsku politiku".
Podsjetila je kako je nakon 1954. u Hrvatskoj zbog modernizacije počeo padati natalitet te da su na taj pad djelovali i specifični čimbenici - iseljavanje mladih ljudi, ratni gubitci stanovništva, model industrijalizacije i agrarna politika koja nije poticala ostanak na selu te nije bilo stimulativne populacijske politike.
Nakon 1990. u Hrvatskoj, kako je rekla, "dolazi do prirodne depopulacije, negativni je prirodni prirast, iseljavanje se nastavlja te dolazi do opće depopulacije" čemu su pridonijeli i gubitci u Domovinskome ratu, starenje stanovništva, nezaposlenost i recesija.
"Knjiga je metodološki suvremeno djelo", ocijenila je Werheimer-Baletić i upozorila kako je, za razliku od državnoga i javnog sektora, u privatnom sektoru veći udio žena koje ne žele imati djecu.
Studija "Zaposlenost žena i fertilitet u Hrvatskoj" temelji se na znanstveno-istraživačkom projektu "Povezanost fertiliteta i sektora zaposlenih žena u Hrvatskoj", provedenom u terenskom istraživanju 2007. Anketa je obuhvatila 1309 žena u dobi od 20 do 39 godina u 50 naselja u svim hrvatskim županijama.
Po riječima Anđelka Akrapa, rezultati istraživanja pokazuju znatne promjene u svijetu rada, osobito nakon 2000., kad je počeo jak porast zaposlenosti u finacijskom sektoru i posebice trgovini.
"Nekad je prerađivački sektor zapošljavao najviše žena, a od 2007. to je trgovina, koja ima zamjetno mladu dobnu strukturu zaposlenih s niskim primanjima od prosječno 2800 kuna", rekao je Akrap, dodajući kako će se vrlo brzo osjetiti negativni učinci toga budući da mlade djevojke odgađaju ulazak u brak, a poslodavci nisu spremni snositi troškove rješavanja stambenog pitanja i infrastrukture koja je potrebna gradskoj obitelji.
Studija "Zaposlenost žena i fertilitet u Hrvatskoj" (301 str.) ima šest poglavlja, uz ine, sektor zaposlenosti žena i fertilitet, zatim usklađivanje poslovnog i obiteljskog života zaposlenih žena te obrazovanje i fertilitet zaposlenih žena u Hrvatskoj.
Najnovija studija sastavni je dio mnogih objavljenih istraživanja koje je pokrenuo Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, a nastavilo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
Dosad su objavljena istraživanja "Činitelji demografskih kretanja u Republici Hrvatskoj, fertiliteta" (2003.), "Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske (bilanca 20. stoljeća)" (2005.) te "Socijalni sterilitet u Hrvatskoj - Zašto smo neoženjeni i neudane" (2006.).