Odnosi s Hrvatskom u prošlosti su zbog graničnog prijepora znali biti u središtu kampanje, osobito kod stranaka poput Slovenske pučke stranke (SLS) i Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmage Jelinčiča, ali je to sada izostalo, kako zbog arbitražnog sporazuma koji su postigle dvije vlade, tako i zbog novih prioriteta koje je u kampanji nametnula gospodarska kriza.
Sadašnji premijer Borut Pahor arbitražni sporazum s Hrvatskom smatra najvećim uspjehom svoje vlade na području vanjske politike. To birači u nedjelju na biralištima neće posebno honorirati, jer dominira percepcija koju je nametnula oporba o Pahoru kao nekompetentnom i neodlučnom lideru za razdoblje krize.
Njegov vjerojatni nasljednik Janez Janša najavljuje usredotočenost nove vlade na prave gospodarske probleme, priznajući de facto da je referendum na kojemu je sredinom 2010. neuspješno pokušao "srušiti" arbitražu, a zapravo skratiti mandat Pahorovoj vladi, bio taktička pogreška.
Janšina stranka već je na početku kampanje dala izjavu da će arbitražni sporazum po kojemu bi granični prijepor bio riješen odlukom pet arbitara poštovati "iako je Pahor njime podijelio Slovence", ali u isto vrijeme sugerira da će s novom hrvatskom vladom pokušati uspostaviti razgovore koji bi vodili do rješenja mimo arbitraže prije nego Hrvatska uđe u EU, što se očekuje sredinom 2013. Slovenski politički analitičari vjeruju da bi nova vlada desnoga centra mogla pokušati naći rješenje za granični prijepor povezujući to s postupkom ratifikacije pristupnog sporazuma u slovenskom parlamentu, za što će biti potrebna dvotrećinska većina.
Pitanje graničnog prijepora te doktrina prema kojoj "put Hrvatske u EU vodi preko Ljubljane" više nisu u središtu zanimanja slovenske javnosti, no vrijedi podsjetiti da je Pahor lani nakon dobivenog referenduma o arbitraži izjavljivao da se bojao istraživanja javnog mnijenja prema kojemu su Slovenci zbog graničnog sukoba s 90-postotnom većinom "za blokiranje" hrvatskog ulaska u EU.
Jedina istaknuta "hrvatska" tema koja se pojavljivala u kampanji bilo je pitanje prodaje Mercatora koncernu Agrokor, što se kao tema uklopilo u opću raspravu o odnosu prema državnoj imovini i velikim slovenskim korporacijama koje su došle u teškoće. Ocjena većine slovenskih političkih prvaka je da zbog krize i stanja na burzama ne treba "rasprodavati obiteljsko srebro", ali i da treba tražiti odgovornost banaka za propast modela "tajkunske" privatizacije koja je prethodnih godina dominirala.