Prema dosadašnjim anketama Slovenska demokratska stranka (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše mogla bi osvojiti najviše glasova i oko trećine mandata u parlamentu. No, za sastavljanje vlade desnog centra sa stabilnom većinom u parlamentu bio bi potreban i natprosječan rezultat Slovenske pučke stranke (SLS) te ponovni ulazak u parlament demokršćanske stranke Nova Slovenija (NSI), što je upitno, navode mediji.
Iza Janšine stranke prema dosadašnjim anketama najviše bi glasova na prijevremenim izborima mogle osvojiti dvije nove stranke: Građanska lista Gregora Viranta, koja je spremna koalirati i sa ljevicom i sa desnicom, ovisno o izbornom rezultatu, te stranka Pozitivna Slovenija, ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića. Za razliku od Viranta, Janković unaprijed isključuje mogućnost koaliranja s Janšom, ali ne i sa Socijalnim demokratima (SD) aktualnog premijera Boruta Pahora, čija se stranka nakon velikog pada popularnosti prethodnih mjeseci uspjela oporavati tijekom kampanje pa joj ispitivanja najavljuju četvrto mjesto po broju osvojenih glasova.
"Moguće koalicije u četvercu Janša, Janković, Virant, Pahor vrlo su ograničene već u samom polazištu, pa će izborni pobjednik već u startu biti osuđen na dvojbeno povezivanje s malim strankama", navodi u komentaru u petak ljubljansko "Delo".
No, vodeći slovenski list podsjeća da ankete najavljuju kako više stranaka s desnice i ljevice možda neće uspjeti prijeći izborni prag od 4 posto, a to bi se moglo dogoditi i Pahorovim koalicijskim partnerima u dosadašnjoj vladi, Liberalnim demokratima (LDS) Katarine Kresal te stranci Zares Gregora Golobiča.
U toj situaciji, navode slovenski mediji, nakon parlamentarnih izbora moglo bi doći do poteškoća u sastavljanju buduće vlade, ma tko bio imenovan kao mandatar za njen sastav.
O tome svjedoče i Janšina izjava tijekom kampanje da bi vlada mogla biti sastavljena tek u ožujku te Pahorova upozorenja biračima da je Sloveniji potrebna stabilna vlada, ali da bi, ukoliko glasuju za stranke koje nerealno obećavaju brz izlazak iz ekonomske krize, mogli doživjeti nove prijevremene izbore.
Ljubljanski dnevni list "Dnevnik" navodi pak da je raspored stranaka koje će osvojiti najviše glasova u novom parlamentu uglavnom "više-manje odlučen" i da će predizborna kampanja iduća dva tjedna odrediti samo nijanse u rasporedu stranaka.
List u komentaru podsjeća da predsjednik države mandat za sastav nove vlade u pravilu povjerava predsjedniku stranke s najviše dobivenih glasova koji onda u novom parlamentu na tajnom glasovanju mora dobiti 46 glasova. Do sada je takav način formiranja koalicije uvijek funkcionirao iako pred ovogodišnje izbore neki, primjerice bivši predsjednik Milan Kučan koji podržava Jankovića, upozoravaju na njegove slabosti.
Slovenski mediji citiraju ovih dana i zanimljivu izjavu predsjednika države Danila Tuerka da će "dobro promisliti" kome će povjeriti premijerski mandat.
Do zanimljive postizborne situacije u Sloveniji je došlo nakon parlamentarnih izbora 1996. godine, kad su jednak broj ukupnih mandata osvojile stranke ljevice i stranke desnice. Radilo se o stanovitoj "pat situaciji" koja se vukla mjesecima iako je tada mandat za sastav vlade dobio Janez Drnovšek koji je vodio stranku s najviše osvojenih glasova i mandata. Do "preokreta" je došlo tek nakon što je s Drnovšekom u "veliku koaliciju" ušla tada jaka Slovenska pučka stranka (SLS), što je Janša tada ocijenio kao prijevaru birača.