Autor knjige Stjepan Adanić, državni tajnik Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, kazao je kako je specifičnost tih razmjena bilo to da se nijedna nije obavila na teritoriju pod kontrolom RH ili na neutralnom terenu. "Ako smo htjeli spasiti te ljude morali smo ići na neprijateljsko područje", kazao je Adanić dodajući da je, kada se zbroje svi navedeni ratni zarobljenici, riječ o ukupno 2333 razmijenjenih zatočenika - 1425 zarobljenika iz srbijanskih logora i 908 zatočenika iz nadležnosti RH.
Adanić je u knjizi obradio i razmjenu raznih zarobljenika o kojima je uporno pregovarao s generalom JNA Andrijom Rašetom i pukovnikom JNA Milom Glumcem.
Prvu veliku razmjenu ratnih zarobljenika, 350 pripadnika MUP-a Zagreb iz zloglasnog logora Manjača u BiH, Adanić je, kako piše, radio po nalogu tadašnjeg predsjednika Tuđmana. "Misao vodilja u tim teškim vremenim i mučnim pregovorima bila je da ako spasiš jedan život spasio si cijeli svijet", rekao je Adanić. Podsjetio je kako ga je prvi hrvatski predsjednik ovlastio za pregovore s generalom Rašetom na dan kada su raketirani Banski dvori, 7. listopada.
Predsjednik tadašnje ratne vlade Franjo Gregurić kazao je kako se u to vrijeme uvijek pregovaralo i tražilo rješenje kako izbaviti ljude iz zatvora i logora iz Srbije, BiH i Crne Gore.
Ocijenio je da se danas, 20 godina nakon rata, nastoji marginalizirati sve što je tada hrvatska vlast učinila, da žrtava i posljedica bude što manje. "Pokušava se nakon kriminalizacije Domovinskog rata, detuđmanizacije i uništavanja svega pozitivnog iz Domovinskog rata, stvoriti atmosfera da je Hrvatska nastala na zločinu", rekao je Gregurić, pisac predgovora knjige te pozvao na valoriziranje i istraživanje svega što se u logorima događalo, kao i posljedica koje su torture i mučenja ostavile na preživjelima.
Ivan Pšenica, predsjednik Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, koji je sudionik ratnih događaja, ispričao je svoje potresno iskustvo boravka u logoru u Begejcima u Srbiji, iz kojega je zajedno s drugim zatočenicima izašao zahvaljujući pregovorima koje je vodio Adanić. Podsjetio je da je u tom logoru ubijeno oko 320 ljudi te da su zatvorenici, njih oko 550, živjeli u staji na minus 18 stupnjeva koju su uz neprijateljske vojnike čuvali i psi.
Stjepan Adanić (1959.) jedan je osnivača HDZ-a u Varaždinu i Sjeverozapadnoj Hrvatskoj (1989./90.), bio je gradonačelnik Varaždina, predsjednik Kriznog štaba Varaždina, pomoćnik ministra obrane (1991./98.) a od 2007. je državni tajnik u Ministarstvu branitelja. Autor je i koautor nekoliko stručnih knjiga iz područja prava, obrane i nacionalne sigurnosti.