Poznati hrvatski stručnjak za međunarodno pravo Vladimir Ibler rekao je to danas u prigodi Dana otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i u povodu izjave možebitnoga novoga slovenskog premijera Janeza Janše, koji je rekao kako dogovor o arbitraži nije najbolje rješenje, ali će arbitražu poštovati.
"Ne slažem se s Janšinim stavom da bi se moglo naći bolje rješenje, nego što je sudovanje", izjavio je, podsjećajući da je upravo Janša, kao bivši slovenski premijer s bivšim hrvatskim premijerom Sanaderom, na Bledu 2007. bio dogovorio izlazak pred Međunarodni sud (ICJ), o čemu je čak bio objavljen zapis na službenim stranicama slovenske vlade.
"Osobno sam bio zagovornik stajališta da dvije države svoj spor podvrgnu Međunarodnome sudu i pritom obrazlagao zašto mislim da je najispravnije podvrgnuti se sudu koji je tijelo UN-a. Izlazak pred taj sud, koji je izgradio obilatu judikaturu o teritorijalnim problemima europskih država (Njemačka, Danska, Nizozemska), u konačnici bi predstavljalo ono što se ponekad zove 'europsko ponašanje'", izjavio je.
Po Iblerovim riječima, gotovo dvadeset godina nije se našlo u bilateralnim pregovorima rješenje za slovenski teritorijalni zahtjev pa se postavlja pitanje zašto bi ga se sada najednom moglo naći.
"Čitav taj spor, za koji sam shvatio još 1993. da se ne može riješiti biletaralno te sam bio pristaša izlaska pred Međunarodni sud, u osnovi doživljavam kao slovenski teritorijalni zahtjev još od Memoranduma o Piranskom zaljevu iz 1993.", izjavio je Ibler, dodajući kako je slovenski zahtjev "potpuno suprotan pozitivnome međunarodnom pravu".
U svezi s izjavama da je međudržavno povjerenstvo bilo prije nekoliko godina nadomak rješenju, Ibler je rekao kako nije "imao takav dojam".
"Nismo nikad bili nadomak rješenju, da smo bili, sigurno bismo došli do rješenja", rekao je.
Na pitanje misli li kako je "neobičan" jučerašnji posjet slovenskog predsjednika Danila Tuerka predsjedniku Međunarodnoga suda Hisashiju Owadi s obzirom na to da bi predsjednik toga suda, ako se stranke ne dogovore, trebao imenovati predsjednika i dva člana Arbitražnog suda, Ibler je odgovorio kako "dosad o tome nije ništa mislio".
"Želio bih u povodu toga podsjetiti kako su svojedobno mediji bili objavili da je Danilo Tuerk, poznati stručnjak za međunarodno pravo, bio protivan podvrgavanju toga spora Međunarodnomu sudu jer taj sud, kako je rekao, donosi presude 'mehanički', što me je tada bilo osobito začudilo", izjavio je Ibler, napominjući kako se to "nipošto ne može reći za taj sud". Ibler smatra kako je posjet uvijek dopušten i da može biti isključivo kurtoazan.
Slovenski predsjednik u govoru za posjeta Međunardnome sudu, kako su izvijestili slovenski mediji, izjavio kako taj sud "nije samo najviša svjetska sudska instanca, nego simbol najviših čovjekovih stremljenja koji sažima ljudske povijesne težnje u skladu s međunardnim poretkom, koji se temelji na razumu i vladavini prava".
"Zar je zaboravio da Međunarodni sud, po njegovu mišljenju, radi mehanički, te je zbog toga svojedobno odbacivao podvrgavanje spora tome sudu?" upitao se Ibler.
Pravila i načela međunarodnoga prava bit će glavni kompas Arbitražnom sudu u utvrđivanju granice na kopnu i moru između Hrvatske i Slovenije.
Vladimir Ibler kaže da razlike između Međunarodnoga suda i obične arbitraže nisu bitne jer stalni sudac i arbitar moraju u svakom slučaju suditi po pravu te da je razlika između stalnog suda i arbitraže samo u određenim okolnostima, isto kao što je i razlika između institucionalne i prigodne arbitraže.
Ibler, koji je bio član raznih povjerenstva u sporu sa Slovenijom, a koji je otvorila upravo ta država s Memorandumom o Piranskome zaljevu, izjavio je kako ima razloga za "zadovoljstvo i nezadovoljstvo" stockholmskim sporazumom.
"Zadovoljan sam što su konačno i prekasno napuštena neuspjela diplomatska sredstva rješavanja toga spora, a nezadovoljan sam dijelovima teksta tog sporazuma jer njegovi pojedini članci i pojmovi nisu na razini pravne struke i besmisleni su", objasnio je.
Procedura prema Arbitražnom sporazumu počet će se primjenjivati od datuma potpisivanja ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, što je predviđeno 9. prosinca 2011.