Žigmanov je istaknuo kako su incidenti, uz opći negativan demografski trend i asimilaciju u Srbiji, pridonijeli da broj onih koji se izjašnjavaju kao Hrvati bude manji nego 2002. godine.
Javnosti su do sada bili poznati samo oni najteži izgredi, razbijanje prozora na zgradi Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) i ispisivanje grafita na zgrade hrvatskih organizacija, dok se o telefonskim prijetnjama uposlenicima HNV-a i Novinsko izdavačke ustanove "Hrvatska riječ" i čestom uništavanju promidžbenih plakata nije do sada javno govorilo.
"Zbrojili smo više od 20 incidenata. To je imalo za posljedicu stvaranje negativnoga ozračja oko bilo čega što ima hrvatski predznak, što je sigurno kod onih koji su slabije razvijene nacionalne svijesti ili žive u egzistencijalno složenijim prilikama pridonosilo da se ne izjasne na popisu kao Hrvati", naveo je Žigmanov.
On primjećuje da je zabrinjavajuće što niti jedan slučaj u srbijanskim medijima nije dobio veću pozornost i što mjerodavna državna tijela niti jedan nisu riješili.
Žigmanov zaključuje da će zbog svega toga broj Hrvata u Srbiji i Vojvodini "sigurno biti manji od onoga zabilježenoga na popisu stanovnika 2002. godine, ali nadamo se ne previše manji".
Mjerodavna državna tijela najavila su da će 15. studenoga objaviti prve rezultate popisa stanovnika, a da će se konačni rezultati sukcesivno objavljivati sljedeće godine.
Prema popisu stanovnika od 2002. u Srbiji i Vojvodini se 70.602 građana izjasnilo da je hrvatske pripadnosti.