Samo EU mogla bi ući u recesiju s dvostrukim dnom, što dovodi do značajne preraspodjele odnosa moći u svijetu, a ako bi Hrvatska bila zahvaćena, trebat će se za nju pripremiti, rekao je Lovrinčević na savjetovanju o ekonomskoj politici Hrvatske u 2012. koje se od 9. do 11. studenog održava u Opatiji u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista.
Lovrinčević je kazao da rast hrvatskog BDP u 2011. može biti samo 0,2 posto, a da je sljedeća godina u tom smislu neizvjesna. Zaposlenost će, smatra, biti nepromijenjena, odnosno blago padajuća na godišnjoj razini uz oporavak u drugom dijelu 2012.
Kao glavne slabosti koje je u Hrvatskoj razotkrila kriza, Lovrinčević je naveo fragmentiranost društva, nemogućnost suglasja oko reforma te institucinalne slabosti u koje je uvrstio i to što su "regulatori sve više pod utjecajem privatnog sektora". Slabosti su introvertirani gospodarski sustav, koji vuku državne infrastrukturne investicije, te slaba konkurentnost prerađivačke industrije.
Lovrinčević drži da balon na tržištu nekretnina još nije ispuhan te da ga održavaju banke, da će nastavak sadašnjeg modela gospodarenja biti iscrpljen tijekom mandata sljedeće vlade te da se broj "prodavača lakih rješenja rapidno povećava s dolaskom izbora".
Lovrinčević je ostavio mjesta optimizmu kazavši da je u posljednje dvije godine očuvana makroekonomska stabilnost, da su završeni pregovori o ulasku u EU te da je započela transformacija društva, borba protiv korupcije i tansparentnost na svim razinama.
Ističe da pojačano treba raditi na fiskalnoj konsolidaciji, da treba napraviti troškovnu prilagodbu gospodarstva kroz internu devalvaciju, da se Zakon o radu mora promijeniti zbog neodrživosti kolektivnih ugovora u javnom sektoru.
Nova vlada treba imati državnički kapacitet, sposobnost okupljanja fragmentiranog društva, hrabrost za preuzimanje odgovornosti, kompaktnost, mora biti opredijeljena za izgradnju poduzetničkog društva i neovisnih institucija u borbi protiv korupcije, rekao je.
Nova vlada mora raditi na zaštiti nacionalnih interesa u okružju EU i na jačanju nacionalnog identiteta, kazao je Lovrinčević te zaključio da predizborna kampanja po sadržaju i karakteru nije ohrabrujuća, navodeći "dvojbu birača između nedostajuće vjerodostojnosti i kapaciteta za provedbu s jedne i sadržajno promašenog programa s druge strane".