To je pokazalo istraživanje "Navike i obilježja kockanja adolescenata u urbanim sredinama u Hrvatskoj", a podatci su prikupljeni na slučajnom uzorku od 1952 srednjoškolca iz Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka, od prvoga do završnog razreda gimnazijskoga, četverogodišnjeg strukovnog i trogodišnjeg strukovnog srednjoškolskog programa.
Rezultati istraživanja, koji će javnosti biti predstavljeni sutra na stručno-znanstveno skupu "Kockanje mladih - istraživanje i iskustva iz prakse u Hrvatskoj", pokazali su da je 83 posto srednjoškolaca barem jednom u životu igralo neku igru na sreću, a među onima koji se kockaju 12 posto ih već ima ozbiljne tegobe zbog kockanja.
S obzirom na to u kojoj mjeri osjećaju nepovoljne psihosocijalne posljedice svojih kockarskih aktivnosti, adolescenti su razvrstani u tri kategorije rizičnosti. Najviše je onih, 71 posto, koji nemaju problema povezanih s kockanjem, niska do srednja ozbiljnost problema pokazuje se u 17 posto ispitanika, a znatne probleme pokazuje 12 posto srednjoškolaca.
Adolescenti, u kojih su se već razvile ozbiljne teškoće zbog kockanja češće se i strastvenije kockaju i više se druže s vršnjacima koji također kockaju. Osim toga pokazuju i neke druge oblike rizičnog i delinkventnog ponašanja, pri čemu najviše agresivno ponašanje i sklonost imovinskim prijestupima.
Kad govore o motivaciji za kockanje, na prvom mjestu im je zarada, zatim zabava i uzbuđenje, a na vrlo visoku mjestu je i želja da budu što bolji u kockanju. Također, u većoj mjeri smatraju da na temelju znanja i vještina te praznovjernih rituala mogu kontrolirati ishod igre, a znanja o izgledima i vjerojatnosti za dobitak su im slabija.
Srednjoškolci obuhvaćeni istraživanjem najčešće se (jednom na tjedan ili češće) klade u športskim kladionicama (19 posto), a 22,8 posto kladi se i na internetu, ali bez novčanog uloga. Na trećem i četvrtom mjestu po učestalosti su igre na automatima u kojima sudjeluje 6,2 posto ispitanika, te virtualne utrke (6,1 posto), dok je biljar/fliper za novac na petom mjestu (5,1 posto).
Muški adolescenti češće igraju igre koje su rizičnije za probleme koji će nastati zbog kockanja, kao što su športska kladionica, automati, rulet, kartanje za novac, klađenje na virtualne utrke i slično.
"Rezultati projekta govore o znatnoj uključenosti mladih u kockarske aktivnosti, iako je ono u Hrvatskoj maloljetnicima zabranjeno, kao i štetnim psihosocijalnim posljedicama takvih aktivnosti, te upozoravaju na potrebu šireg i sveobuhvatnog društvenog djelovanja", stoji u zaključku istraživanja.
Istraživanje su financijski i organizacijski poduprli Hrvatska lutrija, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Agencija za odgoj i obrazovanje te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
Sutrašnji skup održat će se na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a na njemu će, osim o rezultatima istraživanja, biti riječi o povijesti kockanja, društveno odgovornom priređivanju igara na sreću, sudskoj praksi sudaca za mladež vezanoj za problematiku kockanja, te prevenciji i odnosu prema kockanju mladih.
U organizaciji skupa sudjeluju i Hrvatska udruga socijalnih pedagoga (HUSP) te Udruga sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež (USM).