Ocijenio je da ne postoji konzistentan sustav, iako postoje određeni pomaci, pa se primjerice radi na povećanju dostupnosti taksi prijevoza građanima, a potrebno je i povećati kapacitet lake prigradske željeznice. Upozorio je da, iako planirana, nije uvedena automatska regulacija prometa vrijedna 30 milijuna eura te zabrinjavajućim ocijenio podatak da građani u Zagrebu u prosjeku 35 minuta traže mjesto za parkiranje.
Potrebno je revidirati postojeću prometnu politiku i donijeti prometnu strategiju do 2020. godine u skladu s najboljom europskom praksom, destimulirati ulazak vozila u središte grada i poboljšati javni gradski prijevoz, istaknuo je Georg Davor Lisicin iz Hrvatskog autokluba (HAK). Kao probleme je naveo nepostojanje sustavnog rješenja za promet u mirovanju, pri čemu broj mjesta za parkiranje načelno zadovoljava, ali se neracionalno koriste te što se još uvijek stimulira ulazak vozila u najuže središte grada.
U Zagrebu na tisuću stanovnika dolazi 366 motornih vozila, postoji 44.421 mjesto za parkiranje odnosno, na jedno takvo mjesto dolazi 18,65 stanovnika, rekao je Lisicin.
Alan Ordulj iz Gradskog ureda za promet napomenuo je da se pod naplatom nalazi 25.704 mjesta za parkiranje, te da je u gradu postoji 2.170 kilometara prometnica na kojima je obilježeno više od 200 kilometara biciklističkih staza.
Stipan Matoš iz Zagrebparkinga naglasio je da se uvođenjem naplate i kontrole parkiranja nastoji uvesti više reda u promet u mirovanju. No, upozorio je na problem zastarjelosti zakonske regulative te nekonzistentnost modela širenja naplate parkiranja u gradu, korištenje povlaštenih karata koje omogućuju parkiranje u svim zonama bez vremenskog ograničenja uz simboličnu naknadu.
Založio se za razvoj sustava "park & ride" te formiranje parkirališnih blokova.
Inspektor Marko Hodak iz Odjela za sigurnost cestovnog prometa Policijske uprave zagrebačke upozorio je da su djeca, pješaci i biciklisti najugroženiji sudionici u prometu te da je nepropisna brzina najčešći uzrok stradavanja u prometu.