Praznik je u kalendare unesen iz praktičnih razloga, kako bi po tradiciji na grobove svojih bližnjih mogli upaliti svijeće i postaviti svijeće i oni koji su daleko od mjesta gdje su njihovi preci, ali u prvom redu kako bi se izrazilo poštovanje prema maloj, ali cijenjenoj protestantskoj zajednici.
Praznik kojim se obilježava 31. listopada 1517., dan kad je utemeljitelj protestantizma, profesor teologije Martin Luther na vrata gradske crkve u Wittembergu istaknuo svojih 95 teza i tako pokrenuo protestantski pokret, okrenuvši se od pape i katolicizma, kao svoj vjerski blagdan slavi 0,8 posto Slovenaca. Riječ je o protestantima, uglavnom pripadnicima Evangeličke crkve, a najviše ih je na sjeveroistoku zemlje, u rubnim dijelovima prema Mađarskoj.
U Sloveniji se katolicima izjašnjava 58 posto stanovnika (po oko dva posto je pripadnika pravoslavne i islamske vjere), no značenje protestantizma za Slovence je relativno veće zbog povijesti književne baštine jer je prve knjige na slovenskom jeziku napisao i dao tiskati Lutherov sljedbenik Primož Trubar. On je zbog progona u vrijeme protureformacije, kad je većina slovenskih protestanata opet vraćena katolicizmu i vjerskom vrhovništvu pape, većinu svojih knjiga i aktivnosti vodio iz Njemačke, gdje je Lutherov nauk imao jače korijene.