Ovo troje novih svetaca živjeli su po kršćanskom načelu po kojemu je "ljubav prema braći ljudima važna koliko i ljubav prema Bogu", istaknuo je Sveti Otac na svečanoj misi u Bazilici svetog Petra.
Blaženi Guido Maria Conforti, biskup oduševljen za evangelizaciju naroda u dalekim zemljama koji je živio od 1865. do 1931. utemeljio je Kongregaciju svetog Franje Ksaverskog za inozemne misije. "Ksaverijanci" su danas misionarski red prisutan u cijelome svijetu. Ta se redovnička zajednica već koncem 19. stoljeća posvetila evangelizaciji Kine koju je mons. Conforti posjetio 1928.
Mons. Confortija je 1996. proglasio blaženim Ivan Pavao II., nakon priznanja čuda ozdravljenja djevojčice iz Burundija koja je bolovala od neizlječive vrste raka.
Najpoznatiji od troje novih svetaca je Luigi Guanella, blizak salezijancima i njihovu utemeljitelju Don Boscu. Živio je od 1842. do 1915. godine. U Italiji ga štuju zbog njegove brige za siromašnu mladež, napose mlade mentalne bolesnike. Papa je odao počast njegovoj uspomeni, ocijenivši da je bio "prijatelj i učitelj, pomoćnik i tješitelj najsiromašnijih i najslabijih".
Otac Guanella prvo je utemeljio Kćeri svete Marije od Providnosti koje su skrbile za potrebite, nemoćne i napuštene. Poslije je osnovao mušku granu, Sluge ljubavi, s istom zadaćom. Odmah nakon smrti narod ga je počeo štovati. Blaženim ga je proglasio papa Pavao VI. 1964.
Španjolka, blažena Bonifacia Rodriguez Castro (1837.-1905.) bila je redovnica koja je predano radila na socijalnom polju, nastojeći osigurati materijalnu sigurnost i posao u obrtničkim radionicama za siromašne i žene na rubu društva, štiteći ih od prostituiranja.
Bonifaciju Castro, rođenu u Salamanki, blaženom je 2003. proglasio poljski Papa dvije godine prije smrti. Ona je 1874. utemeljila Kongregaciju sluškinja svetog Josipa. Sveta Bonifacia je svoju radionicu malo po malo pretvorila u zajednicu za potporu radnicama.
Zbog toga što je predložila način redovničkog života blizak svijetu rada, u jednom razdoblju života bila je žrtva klevete i nerazumijevanja vrha Crkve u Španjolskoj. Nije doživjela ostvarenje želje da Crkva prizna njezinu kongregaciju.
Benedikt XVI. je od početka pontifikata proglasio 34 nova sveca - sporijim ritmom od Ivana Pavla II. Nakon ovih triju novih kanonizacija, broj svetaca koje je poglasio njemački Papa popeo se na 37.