Ako nova vlada bez obzira na njen sastav ne prihvati interventni zakon koji je predlagala Pahorova vlada, ali ga je parlament pred raspuštanjem odbio razmatrati, mogla bi reagirati Europska unija jer bi se pokazalo da Slovenija nema operativnih rješenja i mjera koje dokazuju da kontrolira svoj položaj, rekao je u razgovoru Gaspari koji je 11 godina djelovao kao ministar u raznim vladama, a jedan mandat bio i guverner središnje banke.
"Europsku uniju zanimaju samo operativne mjere koje funkcioniraju i sljedeća vlada to će morati imati na stolu", upozorio je Gaspari, dodajući da bi nedonošenje takve mjere za 350 milijuna eura povećalo manjak u državnom proračunu za iduću godinu.
Gaspari je kao druge mjere kojima će se morati posvetiti iduća vlada naveo sanaciju stanja u bankarstvu, te dokapitalizaciju državnih banaka, ali ne proračunskim sredstvima nego putem kapitala iz inozemstva.
Gaspari ocjenjuje da će ekonomski i politički uvjeti u kojima će djelovati buduća vlada biti vrlo teški, te da je mandat Pahorove vlade pokazao kako postoji malo političke volje za potrebne promjene kojima bi Slovenija zaustavila razvojno zaostajanje iz zadnjih nekoliko godina. Riječ je o strukturnim reformama na području mirovinskog sustava, zdravstva, školstva i na tržištu rada.
To što su opozicija i sindikati referendumom blokirali provođenje reforme mirovinskog sustava koja je bila blaga i "racionalna", te se mogla prihvatiti, Sloveniji izaziva dodatni godišnji trošak od 200 milijuna eura, a u slijedećem će koraku reforme morati biti još ozbiljnije, upozorava Gaspari.