Jankovič je na Kongresnom trgu u centru Ljubljane pred velikim brojem novinara i nekoliko stotina Ljubljančana rekao da osniva stranku s kojom želi promijeniti "vrijednosni sustav" u državi i "potaknuti optimizam" te da može obećati da će za taj cilj "naporno raditi".
Jankovičeva stranka još nema službeno ime, a registrirat će se u predviđenom zakonskom roku do početka sljedećeg mjeseca, kada će biti poznat i njen program na kojemu se sada radi, najavio je Jankovič.
"Stranka će biti otvorena za sve koji su spremni djelovati za dobro svih građana", istaknuo je te dodao kako je spreman poslušati sve prijedloge i sugestije, no da će stranka biti programska i neće sklapati predizborne koalicije.
Jankovič je rekao da se još nije odlučio hoće li i sam biti na stranačkoj listi za parlamentarne izbore budući da bi se, u slučaju da stranka ne uspije sudjelovati u novoj vladi, morao zadovoljiti zastupničkim mjestom i dati ostavku na položaj gradonačelnika Ljubljane.
Ankete koje su proteklih dana objavili vodeći slovenski dnevnici govore da je za Slovence Jankovič najpoželjniji mandatarski kandidat za sastav buduće vlade, s manjom potporom od Janeza Janše, ali znatno većom od one koju trenutno uživa aktualni premijer Borut Pahor. Jedni analitičari tvrde da Jankovičev ulazak u predizbornu utrku najviše šteti ljevici, drugi naprotiv da je cilj njegova angažmana spriječiti pobjedu desnice i ponovni dolazak na vlast oporbenog čelnika Janeza Janše.
Više od 20 slovenskih uglednika, među njima bivši predsjednik Milan Kučan, bivši predsjednik parlamenta France Bučar te makroekonomist Jože Mencinger u ponedjeljak su potpisima zatražili od Jankoviča da se angažira na ovogodišnjim prijevremenim parlamentarnim izborima. Kučan je pritom naglasio da je Jankovič dokazao da zna okupljati sposobne ekipe, što Slovenija u ovom trenutku treba, te da je riječ o čovjeku koji nema stranačkih predrasuda.
Prema nekim projekcijama koje su proteklih dana objavili slovenski mediji, Jankovič bi osnivanjem vlastite stranke ili kandidatske liste mogao osvojiti 20 do 25 posto glasova na parlamentarnim izborima kroz manje od dva mjeseca, osobito ako odluči biti nositelj liste. Neki pak smatraju da su te ocjene pretjerane jer je najviše Jankovićevih simpatizera na području Ljubljane, a ne u ostalim krajevima države. Mnogo je špekulacija i o tome bi li njegovo uključivanje u politiku smanjilo izborni rezultat stranaka lijevog centra s kojima je simpatizirao za trajanja koalicije Boruta Pahora ili otklonilo "opasnost" da veliku većinu u parlamentu dobije Slovenska demokratska stranka (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše.
Jankovič je u ponedjeljak novinarima ponovio da je njegov interes za politiku vezan za izvršnu vlast koja bi se formirala nakon izbora, a ne za zastupničko mjesto, ali da u svakom slučaju ne bi bio spreman koalirati u vladi sa strankom Janeza Janše.
Zanimanje javnosti u zadnje vrijeme pobuđuju i afere s Jankovičevim sinovima Jurom i Damjanom, navodno povezane sa sumnjivom trgovinom gradskim zemljištima na području Ljubljane u vrijeme gradonačelničkog mandata njihova oca. Osim toga, Jankovičevi politički protivnici tvrde da su velike investicije na području Ljubljane u vrijeme njegova mandata, među ostalim projekt stadiona Stožice za koji je potrošeno 120 milijuna eura, "propale investicije", nastale velikim zaduživanjem.
Politički protivnici često ističu i Jankovičevo "neslovensko" podrijetlo jer je po ocu Srbin, a po majci Slovenac, makar je u "deželi" završio osnovnu i srednju školu te ekonomski fakultet i stvorio poslovnu i drugu karijeru. Jankovič je rođen u selu Saraorci kod Smedereva (Srbija), no u Sloveniju je došao vrlo mlad. Činjenica da se u nekim medijima često znade aludirati na njegovo "neslovensko" podrijetlo mogla bi, smatra se, imati odraza kod dobrog dijela birača.
Zoran Jankovič je od 1997. do 2005. godine vodio trgovački lanac Mercator u vrijeme njegove najveće ekspanzije, a od 2006. godine je gradonačelnik Ljubljane, gdje je dva puta s "Jankovičevom listom" na lokalnim izborima osvajao skoro dvotrećinsku većinu u gradskom vijeću.
Jankovič se sve do prošlog mjeseca, kad je manjinskoj vladi Boruta Pahora u parlamentu izglasovano nepovjerenje i određen datum prijevremenih parlamentarnih izbora, spominjao u kombinacijama za mandatara takozvane "prijelazne vlade" koja bi zemlju vodila do redovnih izbora.