Predizborna ispitivanja javnog mnijenja najviše izgleda za pobjednika u prvom krugu predsjedničkih izbora daju Rosenu Plevnelievu (47), koji nije kandidat nijedne stranke, ali je blizak vladajućoj stranci GERB premijera Borisova.
On po anketama dobiva oko 40 posto glasova, desetak posto više od bivšeg ministra vanjskih poslova, kandidata socijalista Ivaila Kalfina (47), dok je na trećem mjestu bivša europska povjerenica i nezavisna kandidatkinja Meglena Kuneva, kojoj predviđaju oko 15 posto glasova.
Među ukupno 18 kandidata koliko ih se prijavilo za izbore bit će i jedan punk pjevač, ali ne i sadašnji bugarski predsjednik, socijalist Georgi Parvanov (55), koji je na tom položaju odradio dva uzastopna petogodišnja mandata i, prema bugarskom ustavu, više se ne može kandidirati.
Da bi netko ostvario konačnu pobjedu u prvom krugu, mora osvojiti više od 50 posto glasova, a u suprotnom se održava drugi krug izbora u kojem se sučeljavaju dva najuspješnija kandidata iz prvog kruga, pri čemu ankete predviđaju sigurnu pobjedu Plevnelieva nad Kalfinom.
Položaj predsjednika republike u Bugarskoj je u dobroj mjeri ceremonijalan, jer mu dužnosti predviđaju ulogu jamca nacionalnog jedinstva i vrhovnog vojnog zapovjednika te osobe koja predstavlja državu u inozemstvu, imenuje veleposlanike i ima pravo na veto na zakone. No u slučaju da parlament ponovno odobri iste prijedloge zakona, predsjednik mora dati svoj pristanak.
Iako je popularnost GERB-a nakon što je na izborima 2009. programom najavljenih reformi i bespoštedne borbe protiv korupcije pomeo konkurenciju, osvojivši gotovo 40 posto glasova birača, u padu zbog loše gospodarske situacije u zemlji i neispunjenih obećanja, vjerojatni izbor Plevnelieva, političara koji je popularnost zaslužio planovima za gradnju cesta u vrijeme dok je bio ministar graditeljstva, poslužit će mu da učvrsti vlast.
"GERB je odlučio iskoristiti povoljno ozračje oko Plevnelieva kako bi stekao nadzor i nad institucijom predsjednika i tako potiho preuzima punu dominaciju u političkom sustavu zemlje", ocijenio je analitičar Ivan Kotev.
Paralelno s izborom predsjednika države, biračko tijelo od gotovo sedam milijuna Bugara odlučivat će na 11.400 biračkih mjesta o novom sazivu 264 gradska i općinska vijeća te 2330 gradonačelnika i načelnika općina, koji se biraju izravno istim sustavom kao predsjednik republike, a na tim će se izborima natjecati kandidati iz 74 političke stranke, među kojima bi najviše uspjeha, po anketama, trebao imati GERB.
Ono na što upozoravaju analitičari je činjenica da bi se prognoze uoči predsjedničkih izbora mogle pokazati pogrešnima jer ne samo što je između 20 i 30 posto ispitanih odgovorilo da ne zna za koga će glasovati, nego na postavljena pitanja u anketama nije željelo odgovoriti između 25 i 50 posto ispitanih. S obzirom na to, "u drugom izbornom krugu moguće su sve kombinacije, pa čak i ogled između Kalfina i Kuneve", smatra Svetozar Tomov iz Instituta za ispitivanje javnog mnijenja Scala.
No, možda i više od toga na ishod izbora mogla bi utjecati jedna bugarska specifičnost - kupnja glasova birača za novac. To je sveprisutan i općeprihvaćen "običaj" u najsiromašnijoj članici EU-a, što potvrđuju i rezultati ankete koju je za nevladinu organizaciju Transparentnost bez granica protekli vikend na uzorku od 1000 ispitanika proveo institut Alpha, prema kojima je svoj glas za novac spreman prodati svaki peti Bugarin.
Uobičajena "naknada" za glas na izborima je između 15 i 25 eura i za taj bi iznos "za koga god treba" odmah glasovalo 12 posto Bugara, a još gotovo sedam posto ispitanih svoj bi glas bez grižnje savjesti prepustilo onome koji bi ponudio barem malo veću cijenu.
Kao najčešći motiv za takvo ponašanje ispitanici su naveli teško materijalno stanje, što nije teško razumjeti u zemlji u kojoj je prosječna plaća 360 eura (2700 kuna), a osim novca, glasovi se mogu kupiti i za živežne namirnice ili oprost dugovanja.
Nevladine organizacije upozoravaju da je ta praksa poprimila upravo "alarmantne proporcije" otkako su sredstva iz europskih fondova prepuštena na raspolaganje lokalnim vlastima.
Od svih se kandidata na bugarskim izborima zahtijeva da u javnim istupima i na plakatima ističu da su i "kupnja i prodaja glasova kaznena djela" ali, kako napominje Diana Kovačeva iz Transparentnosti bez granica, "glasove svejedno kupuju sve stranke, a gdjekad se glasovi prodaju više puta i to različitim strankama".
U prekidanju te prakse uspjeh zasad nisu postigle ni kaznene mjere, iako nisu blage. U slučaju da ih se uhvati na djelu, prodavačima glasova prijeti kazna do tri godine zatvora, osim ako odaju identitet kupca, a poticateljima prodaje glasova prijeti petogodišnji boravak iza rešetaka i novčana kazna u iznosu od 5 do 10 tisuća eura.
Bugari, na koncu, nisu imuni ni na "fantomske birače", osobe koje su na izbornim popisima, a više ne žive u Bugarskoj ili su umrle. Prema procjenama takav je svaki sedmi registrirani bugarski glasač, odnosno među sedam milijuna birača ima čak milijun "fantoma".