Ukupni dug svih lokalnih jedinica - županija, gradova i općina, u 2009. godini iznosio je šest milijardi kuna, od čega se veći dio odnosio na izdana jamstva, a manji na kredite i obveznice, što nije veliki iznos u odnosu na druge europske zemlje, posebice na visokorazvijene i decentralizirane države poput Danske ili Norveške, istaknula je Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta.
U Hrvatskoj lokalne jedinice za zaduživanje trebaju suglasnost Ministarstva financija, te se smiju zadužiti do granice od 20 posto ostvarenih proračunskih prihoda iz prethodne godine, uz dodatno ograničenje od 2,3 posto prihoda poslovanja svih lokalnih jedinica u prethodnoj godini. Po tim pravilima, u ovoj godini sve jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj smiju se zadužiti ukupno 403 milijuna kuna.
Glavni je problem što zbog manjka sredstava i neodgovarajuće strukture prihoda lokalnih proračuna, gdje se tekući prihodi uglavnom troše za "krpanje" tekućih rashoda, nema novaca za kapitalne investicije i projekte.
Predsjednik Udruge općina RH Đuro Bukvić upozorio je da su uslijed krize prihodi sustava lokalne samouprave u prošloj godini pali za 6 posto, odnosno nešto manje od milijarde kuna, u odnosu na 2009. godinu, a čak 11 posto u odnosu na 2008. godinu.
U takvoj situaciji posebno stradaju ruralne sredine u kojima zbog nemogućnosti ulaganja dolazi do sve veće depopulacije, a ako se ovako nastavi kroz neko vrijeme nestat će trećina hrvatskih sela i seljaka, ustvrdio je Bukvić.
Budući da u uvjetima krize zaduživanje često preostaje jedinim načinom za financiranje infrastrukturnih i razvojnih projekata, lokalni čelnici trebaju imati na umu neka "zlatna pravila" - zaduživanjem se ne smiju financirati tekuće potrebe nego samo kapitalni objekti, a budući prihodi od takvih ulaganja moraju nadmašiti troškove financiranja, odnosno gospodarski rast treba biti veći od realne kamatne stope, napomenula je ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek.
Lokalne jedinice morale bi financiranje razvojnih projakata temeljiti na strateškim dokumentima i koristiti različite izvore financiranja, pri čemu moraju surađivati sa središnjom državom.
Također bi trebalo izraditi registre postojećih razvojnih projekata i planove provedbe tih projekata za duže razdoblje, kao i okvir za godišnje davanje suglasnosti za fiskalno odgovorno zaduživanje, istaknuto je na skupu.