Igmanska inicijativa je pokret usmjeren na bržu normalizaciju odnosa zemalja potpisnica Daytonskog sporazuma, kao i suradnju u regiji, a današnji skup održava se na temu ''Europska perspektiva, suradnja i stabilnost regije''.
Uz predsjednika Josipovića, na skupu se očekuje sudjelovanje predsjednika Srbije Borisa Tadića, Crne Gore Filipa Vujanovića, predsjednika predsjedništva BiH Željka Komšića, kao i povjerenika za proširenje Europske unije Štefana Fuelea.
Supredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov, u razgovoru za srbijansku agenciju Tanjug, uoči skupa je najavio da će na sjednici biti predstavljen projekt koji se odnosi na rješavanje statusnih i imovinskih pitanja građana u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i BiH.
Popov je ukazao na neophodnost poboljšanja međusobnih odnosa tih zemalja paralelno s njihovim napredovanjem ka članstvu u EU-u, te naveo kako se to može najefikasnije učiniti evidentiranjem otvorenih pitanja, a trenutačno su to, kako je rekao, granice, sukcesija, izbjegli, procesuiranje ratnih zločina i imovinska i statusna pitanja građana.
"Mora se ubrzati i suočavanje s prošlošću. U ove četiri zemlje izbori se smjenjuju i uvijek se u susret izborima pojača retorika zloupotrebom međusobnih odnosa za unutarnje političke obračune", dodao je Popov.
Istaknuo je kako Igmanska inicijativa već dugo radi na ideji primjene "nordijskog modela" suradnje u balkanskoj regiji, dodavši kako ne smatra da je moguće veoma brzo napraviti takav model u regiji, ali da se to može postići korak po korak.
Opisujući taj model, Popov je podsjetio na skandinavske države gdje se, objasnio je, radi o zemljama koje pripadaju istom geografskom području, imaju sličan jezik, koje su imale sukoba u prošlosti, ali su 1952. formirale Nordijsko vijeće i krenule najprije sa interparlamentarnom i kulturnom suradnjom, da bi danas imale i Nordijsko vijeće ministara, takoreći nordijsku vladu.
Igmanska inicijativa pokret je koji obuhvaća više od 140 nevladinih udruga iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, a zadaća joj je promicati i omogućiti lokalni i regionalni dijalog u politici, gospodarstvu i kulturi te graditi povjerenje i demokratske vrijednosti.