ECB je u redovnom mjesečnom biltenu ponovio da se protivi svakom obliku obveznog otpisa, podsjećajući na lipanjske izjave bančina predsjednika Jeana-Claudea Tricheta.
Te bojazni ipak nisu spriječile ECB da odobri niz mjera za suzbijanje krize, dogovoren u srpnju. Između ostalog, utanačen je mehanizam koji omogućuje otpis 21 posto vrijednosti grčkih državnih obveznica u vlasništvu privatnog sektora.
Najnovije upozorenje ECB-a bilo je više usmjereno na sam koncept prisiljavanja ulagača da prihvate gubitke na obveznicama članica eurozone. ECB nigdje konkretno ne spominje aktualnu raspravu o povećanju otpisa vrijednosti grčkih državnih obveznica.
"Sudjelovanje privatnog sektora (nametanjem otpisa) moglo bi naškoditi međunarodnom ugledu jedinstvene europske valute i dodatno pogoršati oscilacije na tržištima valuta", stoji u ECB-ovom izvješću.
"Javni i privatni međunarodni ulagači možda će konkretno oklijevati s izdvajanjem velikih iznosa za kupovinu imovine iskazane u valuti država koje možda ne ispunjavaju u potpunosti svoje obveze", upozorava ECB.
U banci naglašavaju da bi otpisi mogli nepovoljno utjecati i na banke. "Može se očekivati da će sudjelovanje privatnog sektora izravno nepovoljno utjecati na bankovni sektor u cijeloj eurozoni. Mogla bi se ukazati potreba za opsežnom dokapitalizacijom banaka", upozoravaju.