Riječ je o dugogodišnjem projektu te kompanije pod nazivom "Kretanje.Komunikacija.Život" usmjerenom na rješavanje problema mina u Hrvatskoj u sklopu kojega je u 12 godina svojeg postojanja u razminiranje dosad uložila ukupno 10 milijuna kuna. Ujedno je to treći put da donaciju ulaže u razminiranje područja Velebita.
Područje Tulovih greda jedno je od najatraktivnijih unutar Parka prirode Velebit. Redovito privlači velik broj posjetitelja - planinara, alpinista i turista, a široj je javnosti poznato kao lokacija na kojoj je sniman film o poglavici Winnetouu.
To je područje relativno dostupno čak i osobnim automobilom, zbog čega je važno ne samo očistiti ga od mina, već i razvijati svijest javnosti o toj opasnosti što ovakve kampanje također čine, kazao je predsjednik uprave Vipneta Mladen Pejković.
Područje Tulovih greda bit će razminirano u nekoliko faza, a obuhvaća 70 tisuća četvornih metara turistički atraktivnog dijela Parka prirode velebit, koji je trenutno zbog minske opasnosti nedostupan. Razminiranje bi trebalo biti gotovo do kasnog proljeća 2012.
Zaklada "Hrvatska bez mina" je nevladina udruga koju je 1999. osnovao Hrvatski centar za razminiranje (HCR), a upraviteljica Zaklade Đurđa Adlešič naglasila je da će zahvaljujući sredstvima ITF-a (International Trust Fund for Demining and Mine Victims Assistance), donacija biti udvostručena te će Zaklada raspolagati s iznosom od 1,6 milijuna kuna za razminiranje toga prirodno i turistički značajnog područja. U Hrvatskoj je dosad u razminiranje ukupno uloženo četiri milijarde kuna.
Hrvatska je potpisnica ottawske konvencije prema kojoj ima rok za rješavanje problema mina do 2019., dodala je Adlešič. To je, naglasila je, već sada prilično optimističan cilj zbog činjenice da je 60 posto svih dosad uloženih sredstava u razminiranje došlo iz državnog proračuna te dodala kako su upravo stoga izuzetno važne donacije. Naglasila je da je unatoč opasnosti od mina Hrvatska turistički sigurna zemlja, a sav minirani prostor označen odgovarajućim oznakama minske opasnosti.
Ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Zdravko Modrušan kazao je da je na Velebitu 1998. bilo 96 kilometara minski sumnjivog područja, od čega je dosad razminirano 2,5 kilometra, dok je područje od 25 kilometara proglašeno područjem bez opasnosti. Dosad je nađeno 155 većinom protupješačkih mina te oko 10 tisuća različitih neeksplodiranih ubojitih sredstava - bombi, metaka, granata.
"U Hrvatskoj je danas još 782 četvorna kilometra minski sumnjivog prostora koji se prostire na 12 županija i obuhvaća 101 grad i općinu. Od toga je 26 posto obradivih površina, gdje ljudi još uvijek obrađuju polja, a djeca kraj njih prolaze na putu u školu", upozorio je.
Od 1991. u Hrvatskoj je od mina stradala 1921 osoba, od čega 502 smrtno, te 62 pirotehničara, od kojih 25 smrtno. Od 1998. je razminirano preko 355 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora, a procjenjuje se da se danas na hrvatskom državnom teritoriju nalazi još 86 tisuća mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava.