Slovenska vlada koja je provela osamostaljenje 1991. uvela je 8. listopada te godine "slovenski tolar", u nastojanju da stabilizira cijene i izbjegne 22-postotnu mjesečnu inflaciju tadašnjeg jugoslavenskog dinara, a ta je valuta više od 15 godina dobro služila potrebama nove države koja u početku nije imala znatnijih deviznih rezervi, niti riješeno pitanje statusa u međunarodnim financijskim ustanovama, što je bilo povezano s raspodjelom zajedničkog jugoslavenskog duga, podsjetili su se u izjavama za "Delo" tadašnji guverner centralne banke France Arhar i ministar financija Dušan Šešok.
Zamjena tolara eurom bila je potrebna i neizbježna jer male države sa svojom valutom mogu biti izložene špekulativnim napadima kakve je 1998. doživljavala danska kruna zbog čega je Danska morala tražiti pomoć Europske centralne banke (ECB), rekao je Arhar.
"Preuzimanje eura 2007. godine Sloveniji je jako koristilo iako se time odrekla suverene monetarne politike", rekao je za "Delo" profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Mojmir Mrak koji ne vjeruje u "pesimistički scenarij" o raspadu eurozone zbog kojega bi države EU-a koje koriste euro opet uvele nacionalne valute.
"Taj pesimistički scenarij vrlo je daleko i Europa se jako angažira da do njega ne dođe", rekao je Mrak. Svoju staru nacionalnu valutu Slovenija je zamijenila eurom 1. siječnja 2007. godine u omjeru 239,64 tolara za jedan euro, s time da je tako fiksirani tečaj održavala dvije i pol godine prije službenog prihvaćanja eura, u razdoblju u kojemu je morala dokazati da ispunjava makroekonomske kriterije za ulazak u eurozonu.