Studija objavljena u časopisu American Journal of Clinical Nutrition potvrđuje raniju norvešku studiju koja je isto ustanovila da nema razlike u inteligenciji sedmogodišnjaka čija je mama uzimala riblje ulje tijekom trudnoće i dojenja, i onih koji nisu bili izloženi ribljem ulju.
Masne kiseline, poput dokozaheksaenoične kiseline (DHA) kojih ima u ribi, smatraju se važnima za razvoj fetusa. Pitanje je bilo hoće li djetetu koristiti dodavanje veće količine tih masnoća majčinoj hrani.
Istraživači su otkrili da djeca žena koje su u crvenim krvnim zrncima imale velike količine DHA u vrijeme porođaja, na testovima imaju iznadprosječnu razinu inteligencije u dobi od šest godina.
Majke s visokom razinom DHA nisu nužno dobivale riblje ulje kao dodatak prehrani, nego taj rezultat možda odražava majčino unošenje DHA iz različitih izvora, a tijekom dužeg razdoblja.
"Nismo otkrili znatan učinak dodatka prehrani na kognitivne funkcije djeteta. Majčinski DHA status može imati veze s kasnijim kognitivnih funkcijama u djece", napisala je voditeljica studije Cristina Campoy sa sveučilišta u Granadi.
To bi moglo značiti da je dugotrajno uzimanje masnih kiselina "korisnije nego uzimanje dodataka prehrani u trudnoći", napisali su istraživači.
Studija nije mjerila način prehrane djece, a to je moglo utjecati na rezultate, kaže Ingrid Helland iz sveučilišne bolnice u Oslu, koja je vodila ranije norveško istraživanje.