Od 9 analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih 6 danas očekuje pad Crobexa, a 3 stagnaciju.
Crobex indeks prošloga je tjedna potonuo 7 posto, na 1.846 bodova, na najnižu razinu od 7. prosinca prošle godine, kada je iznosio 1.825 bodova.
Crobex10 pao je, pak, 4,7 posto, na 1.023 boda, što je njegova najniža razina od 13. prosinca prošle godine, kada je iznosio samo 1.001 bod.
Redovni promet dionicama iznosio je 82,8 milijuna kuna, što je otprilike 20 milijuna manje nego tjedan dana ranije.
„Očekujem danas minuse na domaćem tržištu, zbog prelijevanja lošeg raspoloženja sa svjetskih burzi. S domaće scene nema gotovo nikakvih vijesti, koje bi pozitivno ili negativno utjecale na tržište. Tako će, relativno mirno, ostati vjerojatno sve do početka objave kvartalnih financijskih izvješća domaćih kompanija krajem listopada, pa domaće tržište sada najviše ovisi o kretanjima na globalnim burzama“, kaže Matko Bošković, broker i investicijski savjetnik u Centar banci.
A nakon prošlotjednog oštrog pada cijena dionica na svim najvažnijim svjetskim tržištima, i ovaj je tjedan na azijskim burzama počeo loše.
Jutros su od Tokija, preko Južne Koreje, do Šangaja i Hong Konga, cijene dionica oštro pale jer su ulagači sumnjičavi prema izvješćima da europski dužnosnici traže nove načine za suzbijanje dužničke krize u eurozoni, koja bi mogla naštetiti cjelokupnom svjetskom gospodarstvu.
Na jesenskom zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu europski dužnosnici našli su se pod pritiskom kolega iz SAD-a, Kine i drugih zemalja da počnu odlučnije rješavati dužničku krizu.
No, obećanja ministara financija i središnjih bankara najrazvijenijih svjetskih gospodarstava da će učiniti sve kako bi spriječili da europska dužnička kriza potkopa bankarski sustav i financijska tržišta nisu ohrabrila ulagače jer nema nikakvih konkretnijih prijedloga.
Ulagači se plaše i nove recesije u najvećim svjetskim gospodarstvima, pa se povlače iz rizičnijih investicija i ulažu u sigurnije, kao što su američke državne obveznice i dolar.
Posljednjih dana ulagači zaobilaze i plemenite metale, koji inače slove za sigurno utočište kapitala, pa je cijena zlata jutros pala daljnjih 1,6 posto, na 1.631 dolar po unci, nakon što je u petak potonula za više od 100 dolara.
„Cijene zlata i srebra su u naglom silaznom trendu jer se ulagači više ne plaše inflacije, koja je gurala cijene plemenitih metala prema gore, nego deflacije. Zbog toga se ulagači okreću sigurnijim investicijama, kao što su državne obveznice“, kaže Matko Bošković, koji očekuje da će se nestabilno trgovanje na svjetskim tržištima nastaviti sve dok makroekonomski podaci iz američkog gospodarstva ne budu bolji ili dok iz Europe ne stignu vijesti o odlučnijim potezima za suzbijanje dužničke krize.