Taj plan predložen nakon katastrofe japanske nuklearke Fukushime prihvatili su predstavnici 151 zemlje članice UN-ove agencije, što je bila formalnost pošto ga je prošli tjedan podržalo Vijeće guvernera.
"Ovaj akcijski plan mora biti brzo i djelotvorno primijenjen konkretnim mjerama i suradnjom između zemalja članica, međunarodnih organizacija i drugih", rekao je japanski veleposlanik pri IAEA-ji Takeshi Nakane.
Program u 12 točaka poziva zemlje da na dragovoljnoj osnovi procijene sigurnost svojih nuklearnih elektrana i prihvate dodatne inspekcije međunarodnih stručnjaka. Predlaže i ustroj nacionalnih ekipa za hitnu intervenciju koje bi krenule u pomoć u inozemstvo u slučaju krize.
Neke zemlje poput Njemačke i Švicarske, kritizirale su akcijski plan jer nije obvezujuć.
Glavni tajnik IAEA-e Yukiya Amano predložio je da međunarodni stručnjaci u iduće tri godine ispitaju 10 posto od 432 nuklearne elektrane u svijetu te objave rezultate. Tomu su se pak usprotivile neke druge zemlje predvođene Sjedinjenim Državama i Kinom.
Nuklearna katastrofa u Japanu izazvana 11. ožujka potresom i tsunamijem najteža je nakon černobilske katastrofe u Ukrajini 1986. Desetci tisuća ljudi morali su biti evakuirani zbog radijacije. Zbog te su katastrofe neke države, kao što su Njemačka, Švicarska i Italija, odustale od nuklearne energije.
Nasuprot njima SAD i Francuska, vrlo ovisne o nuklearnoj energiji, ne planiraju zatvarati svoje nuklearne elektrane, a zemlje u razvoju vide u takvoj energiji rješenje za budućnost svog stanovništva. IAEA procjenjuje da će između 90 i 350 novih reaktora biti sagrađeno u svijetu do 2030.