Za potvrdu ministara, uz koju je Pahor vezao glasovanje o povjerenju svojoj vladi, glasovalo je 36 zastupnika od 88 nazočnih prilikom glasovanja, a 51 je bio protiv.
Time se otvara jednomjesečni rok u kojemu se može oblikovati nova parlamentarna većina koja bi imenovala mandatara nove vlade, no vjerojatniji su izvanredni izbori krajem ove godine.
Pahor je u kratkoj izjavi nakon glasovanja zastupnicima rekao da unatoč padu vlade "ne osjeća gorčinu" i da je uvjeren kako Slovenija ima perspektivu, ali da je potrebno "više političke suradnje".
Izglasavanje nepovjerenja Pahorovoj vladi znači da ona do daljnjega nastavlja obavljati tekuće poslove do imenovanja nove.
Teoretski, do toga može doći ako se u parlamentu u idučih mjesec dana oblikuje njova politička većina koja može imenovati novoga mandatara.
Slovenski političlki analitičari u sadašnjem trenutku daju manje mogućnosti toj opciji, a ako imenovanje novog mandatara koji bi Sloveniju vodio do redovitih parlamentarnih izbora iduće godine ne uspije, onda bi slovenski predsjednik do kraja godine morao raspisati izvanredne izbore.
Ćelnik slovenske oporbe i bivši predsjednik vlade Janez Janez Janša izjavio je nakon glasovanja da Pahorova vlada do daljnjega ne smije donositi nikakve bitne političke ili personalne odluke i da izglasavanje nepovjerenja Pahorovoj vladi znači "značajan korak" prema rješenju sadašnje političlke situacije i održavanju prijevremenih izbora.
Janšinoj Slovenskoj demokratskoj stranci rezultati ispitivanja daju najviše šansi za formiranje nove vlade ako izbori budu krajem godine.