U kombinaciji s nedavno objavljenim paketom poticaja za zapošljavanje od 450 milijardi dolara, prijedlog predstavlja više populistički pristup u suočavanju s gospodarskim nedaćama zemlje, od kompromisa koje je Obama zagovarao početkom ljeta.
"Mi se ne možemo samo tako izvući iz ove rupe, za to će trebati uravnotežen pristup", rekao je Obama u izjavi za medije u ružičnjaku Bijele kuće.
Obama je predložio nove poreze na bogate, posebni porez za milijunaše, te je uklonio ili smanjio niz odbitaka i "rupa" u poreznim zakonima. Oko polovice poreznih ušteda doći će od ukidanja poreznih olakšica za bogate, koje je uveo predsjednik George W. Bush, a čije trajanje ističe iduće godine.
"Mi si ne možemo dopustiti te posebne niske stope za bogate, stope koje su trebale biti privremene. Ne možemo ih si dopustiti dok imamo tako veliki deficit", istaknuo je Obama.
On je najavio da će staviti veto na bilo koji zakon za smanjenje duga, koji smanjuje socijalna davanja a ne uključuje više poreze za bogate.
"Neću podržati bilo koji plan koji stavlja sav teret na obične Amerikance", kazao je.
Obama je uveo "Buffettov propis" za milijunaše, nazvan po investitoru Warrenu Buffettu, koji je često tvrdio da se u Americi vrlo bogate ne oporezuje dovoljno. Koncept Buffettova propisa je da onima koji zarađuju više od milijun dolara godišnje ne treba dopustiti da plate manji postotak svojih prihoda u savezni porez nego Amerikanci nižih prihoda.
Predsjednikov prijedlog za smanjenje duga vjerojatno da će umiriti one u njegovoj demokratskoj bazi, koji su kategorički tvrdili kako žele da bogati plate više i ne žele smanjivanje pogodnosti socijalnog osiguranja te programa Medicare i Medicaid - zdravstvene skrbi za starije i siromašne građane.
Obama nije najavio promjene u socijalnom osiguranju, a u programu Medicare manje uštede od 320 milijardi dolara od 2017., bez povišenja dobi za korisnike sa 65 na 67 godina. Ostali rezovi u domaćoj potrošnji doveli bi ukupne uštede na 580 milijardi dolara. Oko 1000 milijardi dolara ušteda očekuje se od smanjenja angažmana u ratovima u Iraku i Afganistanu.
Od ušteda na kamatama, jer će se sa smanjenjem duga država ubuduće manje zaduživati, planira se dobiti 430 milijardi dolara.
Sveukupno, Bijela kuća procjenjuje da će Obamin plan smanjiti dug na 73 posto BDP-a do 2021., znatno ispod gotovo 91 posto koliko je na putu da dostigne bez proračunskih promjena. Također procjenjuje se da će godišnji proračunski deficit pasti na 2,3 posto BDP-a, za razliku od trenutno projiciranih 5,5 posto.