"To nije samo zdravstveno pitanje nego i ekonomsko pitanje - i dotiče sve sektore društva", kaže Eva Jane Llopis zadužena u WEF-u za kronične bolesti.
Istraživanje pokazuje da te bolesti širom svijeta godišnje odnesu 36 milijuna života te oko četiri posto svjetskog BDP-a.
"Do sada nismo u brojke uspjeli pretočiti ono što Svjetska zdravstvena organizacija naziva najvećim svjetskim ubojicom", kaže visoki dužnosnik WEF-a Olivier Raynaud te ističe da ti brojevi sugeriraju da kronične bolesti imaju moć ne samo izazvati bankrot zdravstvenih sustava u svijetu nego i usporiti globalnu ekonomiju.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) do 2030. kronične bi bolesti mogle odnositi i do 52 milijuna života godišnje.
Iako ih se često smatra bolestima bogatih društava koje obilježava nezdrava prehrana, premalo tjelovježbe i previše alkohola i duhana, one ipak neproporcionalno pogađaju siromašnije zemlje. Više od 80 posto ljudi koji umiru od tih bolesti su u nerazvijenim zemljama, pokazuju podaci WHO-a.
Istraživanje WEF-a, koje je provodila Harvadska škola javnog zdravlja, utvrdilo je da u ukupnim troškovima tih bolesti najveću ulogu igraju bolesti srca i mentalne bolesti. Bolesti srca 2030. 'stajat' će svijet 20 bilijuna dolara. U strukturi troškova mentalne bolesti, koje se često u analizama i ne uvrštava u kronične bolesti, odnose 16 bilijuna dolara.
Svjetska zdravstvena organizacija istodobno upozorava da siromašne zemlje, uz godišnji trošak od samo 1,2 dolara po osobi, mogu uvesti učinkovite preventivne mjere kao i neke oblike liječenja kroničnih bolesti poput zloćudnih bolesti, šećerne bolesti ili bolesti dišnog sustava.
Tako se predlaže uvođenje poreza na duhanske proizvode i alkohol, zabrana pušenja u zatvorenim prostorima, kampanje za smanjivanje količine soli i masnoća u prehrani, javnozdravstvene mjere u svrhu poboljšanja prehrane i fizičkih aktivnosti te sistematski pregledi za bolesti poput raka grlića maternice ili cijepljenje protiv hepatitisa B radi sprječavanja raka jetre.