"U četvrtak možemo postići dogovor o zakonima o popisu, vojnoj imovini i raspodjeli državne pomoći, ali nisam optimist za dogovor o novom Vijeću ministara BiH", rekao je Čović za medije u Mostaru nakon bilateralnog susreta koji je bio pripremni za zajednički susret vodećih hrvatskih, srpskih i bošnjačkih stranaka u BiH.
Dopredsjednik SDP-a BiH Damir Hadžić istaknuo je za medije u BiH od utorka da ova stranka više neće sudjelovati u razgovorima oko uspostave novoga saziva Vijeća ministara ne postigne li se dogovor u četvrtak na sastanku kojega organizira SDP BiH.
Čović međutim vjeruje da je dogovor moguć na sljedećem sastanku u Banja Luci nakon što se uspostavi bolje ozračje među vodećim hrvatskim, bošnjačkim i srpskim strankama prihvaćanjem zakona čije usvajanje traži Europska unija.
Predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić iskazao je očekivanje da će se prihvatiti načela koja zagovaraju Hrvati o pravičnoj zastupljenosti triju naroda u vlasti.
Predsjednik Republike Srpske i čelnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je nakon prvog susreta s visokim europskim predstavnikom Peterom Sorenssenom u Banja Luci da je dogovor moguć na temelju nacionalne rotacije funkcija.
"Nismo zato da se produži tehnički mandat postojećeg Vijeća ministara, nego da se uspostavi novi saziv, koji bi mogao da preuzeti odgovornost za važna pitanja u BiH“, rekao je Dodik.
Vodeće hrvatske i srpske stranke HDZ BiH i HDZ 1990. te SNSD i SDS traže da se novo Vijeće ministara uspostavi na temelju rotacije funkcija prema kojemu bi Hrvatima pripala pozicija premijera i dvojice ministara, a Srbima četiri ministarske funkcije koje u aktualnome sazivu imaju bošnjačke stranke.
Istodobno većinske bošnjačke stranke SDP BiH i SDA traže da popune pet od deset mjesta u Vijeću ministara, među kojima su tri bošnjačke, jedna hrvatska ministarska pozicija te ministarstvo koje bi vodio predstavnik iz reda ostalih naroda. Vlast na razini države u BiH nije uspostavljena jedanaest i pol mjeseci nakon izbora.