ZAGREB
Ničim se nikada nisam okoristila, poručila je danas predsjednica Vlade i HDZ-a Jadranka Kosor na konferenciji za novinare u središnjici HDZ-a gdje je stranačku iskaznicu uručila ministru unutarnjih poslova Tomislavu Karamarku koji je time obnovio članstvo u HDZ-u. "Ničim se nikada nisam okoristila, možete pogledati svu moju imovinu", poručila je Kosor novinarima koje je zanimalo koliko je osobno bila uključena u financiranje svojih predizbornih kampanja. "To što imam reći, reći ću tamo gdje treba reći. Ovo je konferencija za novinare, a ne istraga", odgovorila im je Kosor. Aktualne optužbe na račun njezine stranke ocijenila je kao udruženu akciju kojoj je cilj naštetiti HDZ-u prije izbora, te uoči predstojećeg sabora stranke. Kosor je odbacila i insinuacijama nazvala nagađanja, da nakon medijskih napisa o crnim fondovima u HDZ-u u stranci vlada rasulo i frakcijske borbe. "I to je dio tog scenarija koji bi trebao unijeti metež i nepovjerenje među članovima HDZ-a", poručila je, naglasivši da je HDZ bio i ostao jedinstven i čvrst. Karamarko je istaknuo da je članstvo u HDZ-u obnovio kako bi i na stranačkoj razini dao poticaj odlučnoj borbi protiv kriminala i korupcije. "HDZ je jedina stranka koja prolazi katarzu, čišćenje u svojim redovima, a pogledajte kako se drugi odnose kada im se tek spomene kriminal u njihovim redovima", poručio je novinarima.
ZAGREB
Predsjednik Republike Ivo Josipović i predsjednica Vlade Jadranka Kosor usuglasili su se da je Hrvatska napravila velik napredak u jačanju učinkovitosti i neovisnosti pravosuđa, te su dali potporu projektu "Potpora uspostavi Državne škole za pravosudne dužnosnike" koji je s 222 tisuće eura financirala Europska komisija, a završetak kojega je danas svečano obilježen u zagrebačkom hotelu Regent Esplanade. "Bilo je primjedbi na hrvatsko pravosuđe, ali napravljen je velik napredak", poručio je predsjednik Josipović, naglasivši da uspostave novog sustava imenovanja i napredovanja pravosudnih dužnosnika (sudaca i državnih odvjetnika), kao ni zatvaranja pregovaračkog poglavlja 23. Pravosuđe i temeljna prava, ne bi bilo bez korjenitih promjena i u zakonodavstvu i u praksi. "Korupcija je rak rana hrvatskog društva, ali smo tu ranu počeli liječiti", poručio je Josipović, ocijenivši da će se Hrvatska još niz godina obračunavati s korupcijom, ne samo na najvišoj, već i na nižim razinama. "U borbi protiv korupcije i kriminala nitko se nema pravo ustrašiti i posrtati", poručila je premijerka Kosor, naglasivši da u Hrvatskoj ne postoje nedodirljivi, da se svi kazneni postupci provode na jednak način bez obzira tko je na optuženičkoj klupi. Hrvatsku, dodala je, hrabri potpora iz EU jačanju učinkovitosti i neovisnosti njezina pravosuđa, potvrda čega će, naglasila je, biti i ovotjedni posjet poljskog premijera Donalda Tuska koji će u Zagreb donijeti ugovor o pristupanju Hrvatske Uniji. Šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren izrazio je uvjerenje da će hrvatski pravosudni sustav, kada se 1. srpnja 2013. bude slavio ulazak Hrvatske u Uniju, još kvalitetnije i bolje služiti građanima, a koji će imati više povjerenja u pravosuđe.
ZAGREB
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je danas da datum parlamentarnih izbora može službeno odrediti tek kada saborska većina odluči o raspuštanju Hrvatskog sabora i dodao kako nema ništa spornoga u tome da se izbori održe 4. prosinca. "O tome ne mogu još odlučiti. Predsjednik prema ustavu i zakonu to može onoga trenutka kada Sabor odluči o svome raspuštanju. Vladajuća većina odlukom kada će raspustiti parlament utječe na sam datum izbora", rekao je Josipović novinarima koji su ga danas, nakon ručka Američke gospodarske komore, pitali kada će raspisati parlamentarne izbore. Dodao je da, nakon što je parlament raspušten, predsjednik raspisuje izbore najranije u roku od 30, a najkasnije 60 dana. "Ne vidim da je bilo što sporno u trenutku održavanja izbora i ona mala polemika koju smo imali bila je u funkciji upoznavanja javnosti kako funkcionira mehanizam odlučivanja o datuma izbora. Mislim da svi ti datumi, konkretno taj 4. prosinca, sami po seb nije problem", rekao je Josipović. Upitan trebaju li političari pojedinačno nazivati državnog odvjetnika i dogovarati davanje iskaza, Josipović je odgovorio "pitajte onoga tko to čini".
ZAGREB
Glavni tajnik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Branko Bačić odbacio je danas sve optužbe o svojoj povezanosti s tzv. crnim fondovima u HDZ-u i smatra ih apsurdnima i kontradiktornima. Najavio je tužbu protiv bivše računovotkinje stranke Branke Pavošević "ukoliko se pokaže da su navodi medija o njenim izjavama istinite". Bačić je na konferenciji za novinare u središnjici HDZ-a odbacio medijske navode da je sudjelovao u uništavanju bilo kakve dokumentacije, ustvrdivši kako se, s obzirom da nitko ne provjerava autentičnost dokumenata u medijima, niti ne zna je li Pavošević te optužbe stvarno izrekla. Optužbe na moj račun potpuna su izmišljotina. Kad sam došao na mjesto glavnog tajnika i doznao da postoje određene gotovinske naplate od strane Pavošević, odmah sam zatražio dokumentaciju o tome i naložio da se s time prestane, rekao je Bačić. Dodao je da je Pavošević od prvoga dana tvrdila kako je svu dokumentanciju o tome uništila. Bačić tvrdi kako on nema niti jedan motiv za uništavanje dokaza o crnom fondu za čije postojanje nije znao, u čijem prikupljanju nije sudjelovao, niti se njime okoristio. "Zato je rasčišćavanje svih okolnosti oko tog navodnog fonda u mom najboljem interesu i u interesu stranke", rekao je. Bačić pretpostavlja da ga tim optužbama netko pokušava kompromitirati i dodatno optužiti jer s predsjednicom stranke "odlučno i beskompromisno" radi na "raščišćavanju svih repova iz prošlosti". Upitan je li prijavio svoja saznanja nadležnim tijelima ili im dostavio popis ljudi koji bi imali saznanja o tim fondovima, rekao je da nije dodajući da ga nitko "nije niti pitao" o tome.
ZAGREB
Hrvatska stranka prava (HSP) smatra da je aktualna vlast nelegalna i nelegitimna, jer je izabrana uz pomoć sredstava izvučenih iz državnih poduzeća te stoga treba raspisati izbore na kojima će građani pokazati u koga imaju povjerenje, istaknuo je danas na konferenciji za novinare predsjednik stranke Daniel Srb. Drži da nestabilnost u HDZ-u pokazuje slabost u modelu upravljanja državom, jer oni koji imaju tako teške probleme unutar sebe, ne mogu voditi državu. "Kako oni koji ništa ne znaju i ničega se ne sjećaju mogu upravljati državom", upitao je Srb i izrazio uvjerenje da će birači izabrati one koji to mogu. Po njegovoj ocjeni unutarstranački sukobi u HDZ-u traju od Sanaderovog odlaska, a borba protiv korupcije je zapravo zauzimanje pozicija nakon toga. Srb je, odgovarajući na novinarsko pitanje, rekao kako očekuje porast popularnosti HSP-a u vremenu do predstojećih izbora. Prisjećajući se okolnosti vezane uz predizbornu kampanju 2007. godine, Srb je ustvrdio da je Hrvatsku tada zahvatila "elementarna nepogoda" HDZ i dovela do pada gospodarske aktivnosti, BDP-a i rasta nezaposlenosti kao posljedice HDZ-ovih unutarstranačkih borbi. Zašto Državno odvjetništvo nije reagiralo na prijave izvlačenju novca iz državnih tvrtki za potrebe HDZ-ove izborne kampanje, nego tek nakon što su se o tome raspisali mediji, pita Srb. Također ga zanima koliko je "crnog novca" utrošeno protiv HSP-a i ističe da javnost to ima pravo znati. Predsjednik HSP-a dvoji može li USKOK, s obzirom na curenje informacija, provesti neovisnu istragu ili će se preko njega prelamati HDZ-ove unutarstranačke borbe. Počasni predsjednik HSP-a Anto Đapić upozorio je da Hrvatska srlja u Europsku uniju.
ZAGREB
Obrana Ive Sanadera odbacila je danas optužbe potpredsjednika HDZ-a Vladimira Šeksa da je bivši premijer i predsjednik te stranke Zorro osvetnik i glavni politički neprijatelj HDZ-a koji neistinama pokušava prebaciti odgovornost na druge nevine ljude. "Naš branjenik u svojoj obrani nikoga ne tereti, niti pojedince niti stranku. On tvrdi da je politički vodio HDZ, a da su drugi, prije svega tajnik stranke i blagajnica, bili operativno zaduženi za organizaciju i financije", kazao je Hini jedan od Sanaderovih branitelja Čedo Prodanović, ustvrdivši kako Sanader zbog pet istraga i pritvora ima "puno prečih problema nego li se baviti politikantskim borbama o kojima nagađa Šeks". "On je usredotočen na svoju obranu i ne zanimaju ga nikakve političke igre i igrice. Da je htio atakirati na HDZ to bi učinio javno i to bi rekao i u svojim iskazima, a ne bi to radio preko bivše stranačke blagajnice Branke Pavošević kojoj je dao otkaz i koja, među ostalim, tereti i njega samoga", kazao je Prodanović. Ustvrdio je da Šeks nije konzistentan jer vjeruje prvom iskazu Pavošević u kojem ona tereti Sanadera, ali ne i trećem iskazu kojim se navodno tereti HDZ, pa to pripisuje nekoj podzemnoj aktivnosti Sanadera. Prodanović je rekao kako se u slučaju "crnih fondova HDZ-a" Sanader brani tvrdnjom da o tome ne zna ništa te da su za to odgovorni drugi, ako je toga bilo.
ZAGREB
Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić podnio je danas kaznenu prijavu protiv predsjednika Uprave Hrvatskih autocesta (HAC) Stjepka Bobana zbog nezakonitosti prilikom zapošljavanja deset blagajnika na naplatnoj postaji Vrgorac. Stanić u prijavi tvrdi da je Boban "zaobišao" zakonit odabir stručnog povjerenstva te zaposlio druge osobe umjesto onih koje je preporučilo povjerenstvo i koji su po zakonu imali prednost kod zapošljavanja jer su vojni invalidi, branitelji ili djeca poginulih branitelja. Sindikalni čelnik nadalje tvrdi da je na Bobana "vršen pritisak od strane gradonačelnika Vrgorca Borislava Matkovića, ministara Božidara Kalmete (preko Mladena Sjauša) i još nekih političara". Ministra mora, prometa i infrastrukture Kalmetu sumnjiči da je u izjavi jednoj televizijskoj postaji pokušao relativizirati nezakonite postupke čelnika HAC-a pa je time počinio kazneno djelo prikrivanja kaznenog djela. Stanić sumnja i da je cijeli postupak zapošljavanja organiziran tako da se skrati žalbeni rok nezadovoljnih kandidata. Uz kaznenu prijavu predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata priložio je popise kandidata koje je preporučilo HAC-ovo povjerenstvo i onih koje je odabrao i zaposlio prijavljeni predsjednik Uprave HAC-a, rješenje Državnog inspektorata te prepisku između HAC-a i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
ZAGREB
Iz Zagrebačkog holdinga (ZH) danas su priopćili kako su u posljednje tri godine učinili značajan iskorak u transparentnom i zakonitom poslovanju te da sustavno provode politiku nulte tolerancije na koruptivno ponašanje i nesavjesno obavljanje radnih zadataka. U priopćenju podsjećaju da su tijekom tri godine poduzeli niz radnji u cilju povećanja transparentnosti poslovanja tvrtke: od uspostave Službe za unutarnju reviziju i kontrolu i usvajanja Etičkog kodeksa za zaposlenike do ustroja Povjerenstva za reklamaciju potrošača i Etičkog povjerenstva, koje razmatra prijave nepravilnosti. Prvi put je izvršena i dodjela donacija putem javnog natječaja s nezavisnim članovima Povjerenstva za odabir, a Holding je, dodaju, uspostavio i telefonske linije (01 6420 073, 074) i mail adresu (info@zgh.hr) na kojima je u prvoj polovici ove godine odgovoreno na šest tisuća upita građana. Tako su, od 2008. do 2011., podigli 40 kaznenih prijava protiv radnika zbog različitih kaznenih djela, a uručeno je i 36 izvanrednih otkaza zbog kršenja obveza iz radnog odnosa. Također se, u povodu medijskih napisa, naglašava da je u 2010. Služba za nabavu provela više od pet tisuća postupaka, a da se 25 prihvaćenih žalbi pretežito odnosilo na minorne propuste tehničke prirode, poput pogrešnog naziva ponuditelja u Upisniku o zaprimanju ponuda i slično.
OSIJEK
Sudac istrage osječkog Županijskog suda donio je rješenje o ukidanju istražnog zatvora za poduzetnika Ivana Rimca, jednoga od šestorice osumnjičenika, koje USKOK tereti za malverzacije sa zemljištem na području općine Sibinj u Brodsko-posavskoj županiji. Rješenje o ukidanju istražnoga zatvora danas je postalo pravomoćno jer je odbijena žalba USKOK-a, a mjera istražnog zatvora zamjenit će se jamčevinom, koju je ponudio osumnjičenik, od 5,27 milijuna kuna, od čega milijun kuna u gotovini i ostatak u mjenicama, kazao je sudac istrage Anto Rašić. U istražnom zatvoru ostao je još osumnjičeni Željko Garić, za kojega također postoji prijedlog za puštanje na slobodu uz jamčevinu, o čemu će se uskoro odlučivati, dodao je Rašić. Iz pritvora su 2. rujna na prijedlog USKOK-a pušteni preostali osumnjičenici - bivši zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general Mladen Kruljac, bivši saborski zastupnik i predsjednik brodsko-posavske Županijske skupštine Zdravko Sočković, bivši načelnik sibinjske općine Ivica Batinić te član sibinjskoga Općinskog poglavarstva Ivan Mišković. Istražni zatvor osumnjičenicima u tom predmetu bio je određen 9. srpnja, kada je USKOK i donio nalog o provođenju istrage zbog osnovane sumnje da su malverzacijama zemljištem, koje je Vlada RH darovala općini Sibinj radi izgradnje zone malog gospodarstva, tu općinu oštetili za oko 16,5 milijuna kuna.
ZAGREB
Članovi Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a na današnjoj su zajedničkoj sjednici izabrali jednog člana Uprave HRT-a, umjesto dva člana koje je predložio predsjednik Uprave Josip Popovac. Na sjednici je bilo 14 od 16 članova Programskog vijeća i NO, a za izbor je bila potrebna dvotrećinska većina od najmanje 11 glasova. Zoran Mihajlović, dosadašnji v.d. ravnatelja Hrvatskog radija dobio je 12 glasova, uz dva suzdržana glasa, što je bilo dovoljno za prolaz. Za Marka Ugarkovića, direktora prodaje HRT-a, glasovalo je 10 članova, a četiri ih je bilo suzdržano pa on nije izabran. Predsjednica Programskog vijeća Nada Zgrabljić Rotar ustvrdila je kako članovi vijeća očito nisu radili po svojoj savjesti već za svoj osobni interes ili interes politike. "Ovo je vrlo neobična poruka javnosti i predsjedniku Uprave i svima nama. Vrijeme je da se malo posramimo. Hvala svima koji nisu glasovali. Nadam se da imate za sebe opravdanje", poručila je Zgrabljić Rotar te najavila raspisivanje novog natječaja za izbor jednog člana Uprave u roku od osam dana. Inače, cijeli postupak od raspisivanja natječaja do izbora javnu radioteleviziju košta 40.000 kuna. Ponovni neizbor svih članova Uprave HRT-a član vijeća Ante Tomić ocijenio je "kretenskim". Smatra da se radi o opstrukciji jer se predsjedniku Uprave onemogućava da bira suradnike s kojima želi raditi. Inače, za vrijeme sjednice i glasovanja ispred ulaza u zgradu HRT-a prosvjedovalo je 30-ak članova HČSP-a zbog izbora Zorana Mihajlovića i njegove nacionalnosti. Po novom zakonu o HRT-u koji je stupio na snagu lani u prosincu, Uprava HRT-a mora imati dva člana i predsjednika.