Čestitajući djelatnicima bolnice jubilej potpredsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks čestitao je i „generacijama liječnika i medicinskih sestara koji su svojim radom visoko držali stijeg Hipokratove prisege“.
Šeks je ocijenio da je bolnica bila i jest stožer narodnoga zdravlja i civilizacijskih vrijednosti te podsjetio na teške dane Domovinskog rata kada su vinkovačka bolnica i njezini djelatnici samo 300 metara udaljeni od neprijatelja „hrabrošću, ljudskošću i požrtvovnošću“ položili teške ispite koje je ratno vrijeme pred njih stavilo.
Izaslanik ministra zdravstva i ravnatelj Uprave za medicinske poslove u ministarstvu Vibor Delić podsjetio je da je na vinkovačku bolnicu tijekom rata palo oko 10.000 granata na do je danas Opća bolnica Vinkovci obnovljena, kategorizirana i pred akreditacijom sukladno reformi zdravstva.
I ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu Mile Klepo naglasio je da je vinkovačka bolnica među šest općih bolnica od 23 u Hrvatskoj koje pozitivno posluju, da je iskorištenost njezinih kapaciteta visokih 82 posto te da po bolničkom krevetu ima 2,6 zaposlenih.
Čestitke na jubileju uputili su i predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Željko Metelko, vinkovački gradonačelnik Mladen Karlić, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić kao i pomoćni biskup đakovački i srijemski Đuro Hranić.
Ravnatelj OB Vinkovci Kruno Šporčić podsjetio je na razvojni put bolnice od regimentne bolnice osnovane 8. rujna 1831. godine do današnje suvremene zdravstvene ustanove u čiju je obnovu nakon rata uloženo 250 milijuna kuna. Bolnica danas ima 18 odjela, 100 specijalista i 20 specijalizanata, 365 bolničkih postelja, a gravitira joj 120.000 stanovnika.
U narednom razdoblju, naglasio je Šporčić, bolnica će značajno više pažnje posvetiti osnaživanju znanstvenog rada. Tako su danas ravnatelj OB Vinkovci Kruno Šporčić i dekan osječkog Medicinskog fakulteta Aleksandar Včev potpisali Sporazum o suradnji između bolnice i fakulteta.
Na svečanoj akademiji predstavljena je i monografija „180 godina vinkovačke bolnice“ urednici koje su Marija Jurković i Marko Landeka, a na monografiji je radilo 20-tak autora, uglavnom voditelja bolničkih odjela.