Ovaj rast BDP-a znači da je, nakon više od dvije godine, gospodarstvo izašlo iz recesije. Osim blagog, 0,3-postotnog rasta u trećem lanjskom tromjesečju, BDP je neprestano slabio od prvog kvartala 2009. godine.
Tako je, prema revidiranim podacima DZS-a, u 2009. godini hrvatsko gospodarstvo palo 6,0 posto u odnosu na prethodnu godinu, a u 2010. je oslabilo 1,2 posto. U prvom tromjesečju ove godine BDP je pao daljnjih 0,8 posto na godišnjoj razini.
Rast BDP-a u drugom ovogodišnjem tromjesečju manji je nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u tom tromjesečju gospodarstvo ojačalo 1,1 posto. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 0,5 do 1,4 posto.
„Rast gospodarske aktivnosti je ispod očekivanja, posebice ako uzmemo u obzir nisku prošlogodišnju bazu, ali i činjenicu da se zbog kasnijeg termina uskršnjih blagdana ove godine dio aktivnosti prenio iz prvog u drugo tromjesečje. Tako je promet u trgovini na malo u drugom tromjesečju povećan za oko 1,8 posto realno, a upravo je najdinamičniji rast prodaje zabilježen u travnju. Ipak, značajnije dinamiziranje maloprodaje bilo je onemogućeno snažnijim inflatornim pritiscima, odnosno stagnacijom neto plaća u realnim iznosima, te daljnjim smanjenjem zaposlenosti na godišnjoj razini“, navodi Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, u osvrtu na podatak DZS-a.
Detaljnija izvješće o BDP-u bit će objavljeno za mjesec dana, a Šantić očekuje da će podaci pokazati pozitivan doprinos neto izvoza rastu BDP-a.
„U razdoblju od travnja do lipnja robni deficit izražen u kunama smanjen je za oko 6,8 posto na godišnjoj razini. Također, očekuje se i rast prihoda u turizmu iz inozemstva, dijelom i zbog kasnijeg termina Uskrsa“, navodi Šantić.
Očekuje da će u 2011., nakon dvije godine pada, prihodi od turizma porasti između 5 i 8 posto, no to će, navodi Šantić, i dalje biti osjetno niži prihod u odnosu na njegove rekordne razine iz 2008. godine.
Šantić smatra da daljnji pad građevinskih radova u ovogodišnjem travnju i svibnju ukazuje kako će pad kapitalnih investicija i dalje ostati najznačajnija prepreka gospodarskom oporavku.
„Uz manji rast BDP-a nego što se očekivalo u drugom tromjesečju, ne treba očekivati niti značajnije dinamiziranje gospodarske aktivnosti u ostatku godine. Štoviše, gospodarska aktivnost bi u posljednjem tromjesečju, kada su ključni domaći generatori rasta, poput osobne potrošnje i kapitalnih ulaganja, ponovno mogla stagnirati. Iako će rast BDP-a ove godine vjerojatno biti pozitivan, ispod 1 posto, teško je govoriti o izlasku iz krize, pogotovo ako uzmemo u obzir nastavak nepovoljnih trendova na domaćem tržištu rada“, navodi Šantić.
Dodatni rizik za oporavak domaćeg gospodarstva proizlazi i iz pogoršanja u međunarodnom okruženju. Tako su zemlje Europske unije u drugom tromjesečju zabilježile usporavanje godišnjeg rasta s 2,5 posto, u prvom tromjesečju, na 1,7 posto u drugom.
„Međutim, i dalje je evidentno kako je domaće gospodarstvo jedno od onih kojih se najteže i najsporije oporavljaju od krize. Nadalje, indikatori aktivnosti ukazuju na daljnje usporavanje gospodarstava EU, a i većina prognoza je revidirana na niže posljednjih mjeseci. U slučaju daljnjeg pogoršanja trendova u gospodarstvima EU-a, posljedice će osjetiti i Hrvatska“, zaključuje Zdeslav Šantić.
Dio je makroekonomista stoga snizio procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini. Prije tri mjeseca osam makroekonomista procjenjivalo je u prosjeku da će BDP u 2011. godini porasti 1,2 posto, dok sada očekuju rast od 1,1 posto. Pritom se njihove procjene kreću u rasponu od 1 do 1,3 posto, dok su se prije tri mjeseca kretale između 1 i 1,6 posto.